Više od 100.000 radnih dozvola izdano migrantima na Zapadnom Balkanu

Zapadni Balkan postaje odredište za migrante koji žele raditi i doprinijeti ekonomiji, ističu iz Međunarodne organizacije za migracije (IOM) uz napomenu da se migracije moraju promatrati puno šire.

Kada govorimo o imigracijama na Zapadnom Balkanu, uvijek nastojimo promijeniti narativ koji je dosad dominirao, a koji ovu regiju pozicionira isključivo kao tranzitno područje za migrante na putu prema zapadnoj Europi.

Migracije nisu samo negativan fenomen, odnosno nezakonit prelazak granica onih koji na to nemaju pravo, nego i prilika za ekonomski rast, doprinos mirovinskim i socijalnim fondovima te napredak društva i gospodarstva – pod uvjetom da se migracijama pravilno upravlja, kazali su iz IOM-a .

IOM je nedavno objavio Strategiju mobilnosti radne snage za Zapadni Balkan, koja je rezultat više od 100 konzultacija u cijeloj regiji s poslodavcima, donositeljima odluka i radnicima migrantima.

Strategija jasno ističe potrebu za radnicima migrantima zbog demografskih promjena, manjka radne snage, neusklađenosti vještina s tržištem rada, ali i potrebe za snažnim rastom, ako regija želi postati dio Europske unije. Potreba za migrantima radnicima već postoji, a oni su prisutni u regiji.

Došlo je do porasta broja izdanih radnih dozvola – s oko 40.000 u 2018. godini na više od 100.000 u 2023. i 2024. godini – što pokazuje da su radnici migranti već stvarnost. Strategija naglašava važnost izrade inkluzivnih politika koje će reflektirati te nove realnosti i donijeti korist zaposlenima, poslodavcima i državama, ističu iz IOM-a.

Govoreći o povećanom broju radnih dozvola za strane radnike u BiH, naglašavaju da je primarni cilj za cijeli Zapadni Balkan osigurati da domaći radnici popunjavaju radna mjesta i doprinose ekonomiji.

Istovremeno, politike koje omogućuju veću inkluzivnost radne snage, osim domaće, treba nadopuniti angažiranjem stranih radnika. To su uglavnom sektori s velikom potražnjom za radnom snagom, poput uslužnih djelatnosti, turizma, proizvodnje, transporta, građevinarstva… Uglavnom se radi o poslovima niže i srednje stručne spreme, ali i o onima koji zahtijevaju specifične kvalifikacije, navode iz IOM-a.

Naglašavaju da je nužno razvijati politike koje će pratiti dolazak migranata u regiju, njihovo uključivanje u ekonomiju te pristup uslugama, kako bi poslodavci mogli u potpunosti ostvariti koristi od njihova boravka u zemlji.

Iz IOM-a dodaju da se trenutačno ne može govoriti o integraciji migranata na Zapadnom Balkanu, već eventualno o inkluziji onih koji dolaze legalnim putevima.

Prije nekoliko dana oglasio se i Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine (SSSBiH) izražavajući zabrinutost zbog potpisivanja protokola kojim se olakšava zapošljavanje stranih radnika, i to u trenutku kada statistički podaci pokazuju porast broja nezaposlenih.