Novčane doznake iz dijaspore i dalje ostaju ključan izvor prihoda za mnoga kućanstva u BiH.
Njihova važnost raste u uvjetima ekonomske nesigurnosti i slabe domaće proizvodnje
Priljev novčanih sredstava iz dijaspore u Bosnu i Hercegovinu bilježi rekordne iznose. Pokazuju to službeni podaci, ali i informacije “s terena” o potrošnji i konverziji eura kao dominantne inozemne valute, piše Večernji list BiH.
Jasno je da bez pomoći rođaka iz inozemstva mnoge obitelji u BiH ne bi imale dovoljno sredstava za preživljavanje pa se onda kao o “sreći u nesreći” može govoriti o ovoj posljedici masovnog iseljavanja iz BiH u ratu i poraću.
Socijalna davanja
Pristigli ukupni osobni transferi, koji obuhvaćaju novčane doznake iz inozemstva, dosegnuli su u četvrtom tromjesečju prošle godine 3,98 milijardi KM.
Prema podacima Centralne banke BiH, ukupni tekući transferi iz inozemstva, uključujući i strane mirovine, dosežu 5,46 milijardi maraka.
Najveći iznosi osobnih transfera zabilježeni su u drugom i trećem tromjesečju, a iznose više od 1,1 milijardu KM, dok je u prvom tromjesečju zabilježeno 859 milijuna KM, a za četvrto tromjesečje predviđa se blagi pad na 918 milijuna KM.
Ostali tekući transferi, uglavnom strane mirovine, također su u porastu, s ukupnim iznosom od 1,47 milijardi KM, od čega 1,34 milijarde KM otpadaju na socijalna davanja.
Ukupno gledano, Bosna i Hercegovina je u 2024. godini primila oko 5,46 milijardi KM iz inozemstva kroz novčane transfere.
Istodobno, podaci Centralne banke BiH i Svjetske banke pokazuju rast doznaka od 2,3 milijarde KM u 2014. na gotovo 4 milijarde KM u 2024. godini. Prema metodologiji Svjetske banke, koja uzima u obzir i kompenzaciju zaposlenih, doznake su za 2023. iznosile čak 5,14 milijardi KM, dok se procjena za 2024. još očekuje.
Ovi podaci potvrđuju stabilan rast iz godine u godinu, osim u 2020., kada je zabilježen pad zbog pandemije. I dok obje institucije bilježe uzlazni trend nakon 2020., Svjetska banka dosljedno prikazuje veće iznose, s naglašenim skokom između 2022. i 2023. godine.
Prema anketi o potrošnji kućanstava u BiH za 2021./2022. godinu, koju je objavila Agencija za statistiku BiH 2024., 4,6% stanovništva prima novac iz inozemstva.
Prosječan broj primljenih doznaka po kućanstvu u posljednjih 12 mjeseci je 5,3, dok je prosječan godišnji iznos 2276,28 KM.
Najviše sredstava dolazi iz Njemačke, skandinavskih zemalja, Sjeverne Amerike, ali i susjednih država.
Važno je napomenuti razliku u metodologiji. Dok Centralna banka BiH evidentira isključivo osobne transfere, Svjetska banka uključuje i plaće sezonskih i privremenih radnika iz BiH u inozemstvu.
Usporedba BiH i susjeda
Novčane doznake iz dijaspore i dalje ostaju ključan izvor prihoda za mnoga kućanstva u BiH.
Njihova važnost raste u uvjetima ekonomske nesigurnosti i slabe domaće proizvodnje. S obzirom na to da čine više od 10% BDP-a zemlje, dijaspora ne samo da pomaže pojedinačnim obiteljima već značajno doprinosi ukupnoj makroekonomskoj stabilnosti Bosne i Hercegovine.
Zanimljivo je usporediti priljev novca iz dijaspore u BiH s onim u susjednim zemljama, koje također imaju veliku iseljeničku populaciju.
U Srbiju je tako iz inozemstva građanima te države 2023. godine uplaćeno 4,99 milijardi eura, što je za gotovo pola milijarde više u odnosu na prethodnu godinu.
Vrijednost inozemnih doznaka u Srbiji premašila je ukupnu vrijednost stranih ulaganja. Doznake iz inozemstva primaju većinom građani starije životne dobi u Srbiji, a one dolaze iz svih krajeva svijeta, najviše iz Njemačke, Švicarske, Austrije, Francuske i Sjedinjenih Američkih Država.
Jedno istraživanje od prije dvije godine u Švicarskoj, zemlji iz koje u razne dijelove svijeta stranci šalju najviše novca, pokazalo je da novčane doznake najmanje jednom godišnje u domovinu šalje 29 posto Britanaca, 30 posto državljana BiH, 40 posto državljana Srbije i 46 posto Portugalaca.
Predstavnici druge generacije imigranata u pravilu rjeđe šalju novac u zemlje podrijetla jer su već i slabije socijalne veze s domovinom roditelja.
Prosječni iznos također se jako razlikuje u ovisnosti o nacionalnosti. Na prvom mjestu su Britanci, s prosječne 4000 franaka, slijede Portugalci s 2200 i Nijemci s 1100 franaka.
U nižem dijelu spektra su Talijani sa 650 franaka, imigranti iz Srbije s 460 i iz BiH s prosječna 324 franka. Istraživanje je pokazalo da upravo građani Srbije i BiH novac najčešće šalju kako bi pomogli obitelji i prijateljima, dok Portugalci novac najčešće prebacuju na svoj račun u Portugalu.
(www.jabuka.tv)
ma nemoguce pa dolje je bolji standard nego nama u Njemackoj, tako vele ljudi…
Ove oznake salju sebi sami, kakva pomoc.
Znači jedni rade u Njemačkoj, a ovi čekaju da im se pošalje.fino..a u Hercegovini nema ko nema 3,r auta,svi kuće i nova roba,izlasci,restorani,more ..nek se kuka da ne prekine dotok novca od ovih sto crnče u Njemackoj..čast izuzecima
Evo ja odavno čekam da mi kogod pošalje koji euro ali ništa. I kad dođu ne donesu ništa
jedini susjed po ovom tekstu gore je srbija , sve mi se cini daje ovo posto prosrpski portal najvise se pise o stanju i desavanjima u srbiji
Ee uranio Kolumbo,jesi se naspava ?
Stakvim mentalitetom ces uvijek ostati sirotinja al u glavi, kako te bolan nije stid uopce uzeti pare od nekoga, sta si ti cigan neki?? Meni bi bilo ispod casti pitati, a kamoli uzet neciju milostinju fuj fuj
sta ce poslat gledaju da uzmu kada podu,kada se placa piće placaju samo svoje
Ovo je clanak za kantu smeca, oznake iz inozemstva su razne prirode, mnogi u BiH rade online za strance, pa tako novac dolazi izvana, stavka koja se navodi da neko nekom salje uvidu pomoci se ne evidentira, isto bi onda mogao novac koji odlazi iz BiH se sagladati, nisam glupljeg clanka procitao.
Od takvih se samo može dobit korona
Sta ce oni poslat . Znaju tocno kolko puta mogu istisnut majonezu iz tube…. dodju vamo zube radit i servis ,neće da se šišaju tamo prije odmora ,dođu vamo čupavi da mogu deset ojro ostat dobri hahah
Di pise kolko smo mi njima puta poslali da mogu kupit leberkase
To je nekad bilo! Ko će bahatu uš nahranit…
Nije bilo nikad.Dođu,pokupe pršute,špek i rakiju a donesu par kutija Hariba i koju čokoladu.I ko je koga pomagao?!
Ne mogu oni sebi pomoc,finanzierung ih ubi. Cast izuzecima 😉