Obilježena godišnjica otvaranja logora za Bošnjake i Hrvate Batković kod Bijeljine

Na mjestu gdje je 1. travnja 1992. godine otvoren koncentracioni logor za Bošnjake i Hrvate u Batkoviću kod Bijeljine danas je održana komemoracija. Time je obilježena 33. obljetnica logora koji je zatvoren krajem 1995. godine.

Kroz logor Batković prošlo je oko 4.000 zatočenika, blizu 100 je ubijeno, a nitko iz političkog i vojnog vrha tadašnje Republike Srpske nije odgovarao.

Pred Okružnim sudom u Bijeljini vođen je proces protiv trojice gardista, ali, kako je danas istaknuto, oni koji su osnovali i naređivali ovim logorom smrti nikada nisu izvedeni pred lice pravde.

Kroz ovaj logor prošli su ljudi iz Vlasenice, Brčkog, Bihaća, Krajine, Srebrenice, odnosno iz skoro svih krajeva BiH. Ovo je prvi logor koji je osnovan i posljednji koji je zatvoren, rekao je Mehmed Đezić, predsjednik Udruženja logoraša “Janja – Bijeljina“.

Na komemoraciji u Batkoviću okupljenima se obratio potpredsjednik RS-a Ćamil Duraković koji je kazao da se od 1992. godine nije mnogo toga promijenilo te da Bošnjaci u ovom entitetu i dalje žive u svojevrsnom socijalnom logoru.

Ovom prilikom obratio se i potpredsjednik Narodne skupštine RS-a Mirsad Duratović, koji je jedan od rijetkih koji je dobio bilo kakvu pravnu naknadu za svoje zatočeništvo u logorima smrti u Prijedoru.

Predsjednik Saveza logoraša BiH Seid Omerović istaknuo je važnost očuvanja kulture sjećanja. O torturama koje su uspjeli preživjeti govorili su i predsjednici udruženja logoraša iz Tuzle, Brčkog i Unsko-sanskog kantona.

Živ sam, a rane su ostale. Nisam ih molio – samo jednom sam tražio od jednog od njih da me ubije, ali su rekli da žele da mi kosti istrunu, prisjetio se Nedim Mustačević, predsjednik Saveza logoraša Tuzlanskog kantona.

Samir Baćevac, potpredsjednik Skupštine grada Bijeljina, podsjetio je prisutne da Bijeljina trenutno obilježava svoj tzv. Dan oslobođenja, te postavio pitanje Od koga oslobođeni?.

Naglasio je da je logor Batković dokaz početka srpske agresije na BiH 1. travnja 1992. godine.

(FENA |Foto: Fena )



6 komentara

Komentiraj:

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.