Mit ili istina: Je li euro “krivac” za val poskupljenja u Hrvatskoj?

Uvođenje eura u Hrvatskoj 1. siječnja 2023. godine označilo je povijesnu prekretnicu za gospodarstvo zemlje.

No, s njime su se pojavile i brojne rasprave o utjecaju nove valute na životni standard građana. U Hrvatskoj je u posljednje vrijeme primjetan rast cijena, a gotovo je opći dojam da je za sve zaslužno uvođenje eura.

Jedno od najčešćih pitanja jest: je li euro zaista doveo do vala poskupljenja? Dok građani često ukazuju na rast cijena osnovnih proizvoda i usluga, iz Hrvatske narodne banke (HNB) stižu drugačija tumačenja.

Michael Faulend, viceguverner Hrvatske narodne banke ističe kako su cijene globalno rasle zbog krize na svjetskoj razini. Rat u Ukrajini te najveća inflacija na Zapadu u zadnjih 40 godina vremenski su se “poklopile” s procesom uvođenja eura u Hrvatskoj, što je utjecalo na percepciju građana i često zastupljen stav da je za sve “krivac” euro.

Mi smo radili analize s Europskom središnjom bankom, Eurostat je radio paralelnu, potpuno neovisnu analizu i te analize su potvrdile da je utjecaj uvođenja eura na cijene bio minimalan, tj. 0,2 postotna poena. U 2023. godini, inflacija je bila 8,4%. Od 8,4%, 0,2 postotna poena možemo pripisati učinku uvođenja eura.

To je zanemarivo i u potpunosti usporedivo s onim što su iskusile i druge zemlje poput Slovenije, Litve, Latvije, ali i starijih zemalja poput članica poput Njemačke, Nizozemske kada su uvodile euro. Dakle, tu nema razlika između nas i njih, bez obzira što smo mi u Hrvatskoj uvodili euro u uvjetima povijesno visoke inflacije. Znači oni nisu uvodili euro u uvjetima inflacije na razini skoro dvoznamenkaste cifre, rekao je Michael Faulend u izjavi za medije prilikom nedavnog studijskog posjeta novinara iz BiH institucijama u Hrvatskoj, a koji je organizirala Direkcija za europske integracije BiH.

Faulend priznaje kako u određenim segmentima jeste došlo do “lova u mutnom” i tzv. zaokruživanja cijena. Posebno je to vidljivo, primjerice, u ugostiteljskim objektima gdje su pojedini ugostitelji počeli “zaokruživati” cijene kave.

Neke cijene jesu reagirale više, neke nisu. Ono što smo detektirali da se u uslužnom sektoru zaista primijetio jedan manji pomak cijena i ljudi su naravno pod dojmom toga. Međutim, ono što treba naglasiti, općenito građani teško mogu napraviti distinkciju, tj. razlikovati opći porast cijena koji je nastao uslijed globalnih razloga, odnosno da je ta inflacija bila globalni fenomen.

Bila je inflacija u Njemačkoj, Americi pa i u Hrvatskoj, oni teško mogu razlikovati tu globalnu inflaciju, uslijed djelovanja globalnih faktora – povećanja cijena energije, cijena hrane itd. od samog tog razloga što je nastupilo uslijed uvođenja eura. I to sad dolazi do te jedne percepcije gdje se euru pripisuje daleko više nego što zaslužuje, objasnio je Faulend.

Viceguverner HNB-a najavljuje i da će hrvatsko gospodarstvo u ovoj godini i u idućim godinama rasti oko 3% .

To je vrlo solidan rast pogotovo kada se gleda rast zemalja eurozone koje rastu na razinama od 1%, pa čak i niže, što će reći da hrvatsko gospodarstvo raste nekoliko puta brže od prosjeka eurozone. Projekcija za iduću godinu je otprilike isto takva. Euro, kojeg smo uveli 2023. godine, doprinosi svemu tome, kao i europski fondovi. Međutim, ta prilagodba gospodarstva koja se događala kroz vrijeme uvođenja eura su uspostavili određene zdrave stupove na kojima se danas temelji gospodarski rast Hrvatske koji je zdrav i održiv, rekao je Faulend.

Istaknuo je kako je hrvatska ekonomija stabilna i dinamična ekonomija, a da euro donosi benefite na više razina. Faulend je prezentirao i statističke podatke i grafikone koji prikazuju da je u Hrvatskoj zabilježen slabiji rast cijena nego u zemljama EU koje nemaju uveden euro.

Euro je ukinuo valutni rizik, kamatne stope su se relativno snizile, odnosno konvergirale s onima u eurozoni. Kad gledate kamatne stope na poduzeća, kredite stanovništvu, te kamatne stope su se izjednačile s kamatnim stopama u eurozoni, primjerice u Njemačkoj, što nije bio slučaj još prije 6-7 godina kad su kamatne stope bile daleko više.

Prednost su i konverzijski troškovi – nema više potrebe za zamjenu iz valute u valutu, ti transakcijski troškovi su daleko niži što je apsolutni poticaj u onom kvantitativnom smislu i izvozu, ali i izravnim stranim investicijama.

Možda i najvažnije, zemlja postaje daleko otpornija na krize. Otpornost na krize koju euro pruža, pogotovo u kriznim vremenima, dolazi jako do izražaja, što se vidi i u komparativnom uvidu kako su neki parametri reagirali u zemljama EU koje nisu uvele euro, a kako su reagirali u Hrvatskoj, objasnio je Faulend te podsjetio da su koristi članstva u Europskoj uniji i Eurozoni nisu jednokratne već dugoročne.

Ekonomske koristi koje proizlaze, što iz članstva u EU; što iz članstva u eurozoni, nisu jednokratne. Nije to da se dogodi u jednoj godini i priča je završena, nego se iz godine u godinu te koristi povećavaju poput grude snijega. To je kada u zemlju poput Hrvatske dođete danas i uspoređujete sa stanjem prije 10 godina, vidite bitnu razliku. I za dodatnih 10 godina, ta razlika bi trebala biti još i veća. Tako da, najvažnije je za percipirati da su te koristi trajne, istaknuo je Faulend.

Naglasio je i da Hrvatska narodna banka surađuje sa svim središnjim bankama u susjednim zemljama, među kojima i s Centralnom bankom BiH, s kojima provodi određene projekte tehničke pomoći na putu ka EU.

U Hrvatskoj narodnoj banci provedene su i opsežne kampanje informiranja građana o prelasku s kune na euro, s tim što je i općeniti cilj da se ova institucija što više otvori građanima, objasnila je zamjenica guvernera HNB-a Sandra Švaljek.

Samo u prošloj godini, Hrvatska narodna banka ugostila je preko 10.000 posjetitelja, dok je njihov Dan otvorenih vrata privukao 1.100 posjetitelja u danu.

(www.jabuka.tv | Ana Sušac | Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL)