100 godina od polaganja kamena temeljca širokobriješke Gimnazije

Na današnji dan prije 100 godina, točnije 4. listopada 1924. godine, biskup fra Alojzije Mišić postavio je i blagoslovio temeljni kamen na kojem danas stoji zgrada Gimnazije fra Dominika Mandića u Širokom Brijegu.

Na spomen-spisu koji je stavljen u limenu kutiju, a kutija u kamen, koji je ugrađen u desni stup na visini 60 cm iznad praga, na ulazu u zgradu, na latinskom jeziku zapisano je: Ad sempiternam rei memoriam. In Dei nomine. Amen, što na hrvatskom jeziku znači. Vjekovječnoj uspomeni (stvari). U ime Božje. Amen.

U novu gimnazijsku zgradu prvi učenici uselili su se 1927. godine. Izgradnjom velebne zgrade stvorili su se potpuni uvjeti za rad i razvijanje učeničkih postignuća. Dolaskom fra Dominika Mandića na mjesto ravnatelja 1934. godine Velika franjevačka klasična gimnazija proglašena je najboljom školom takve vrste u Kraljevini Jugoslaviji, a u školskoj 1938./1939. godini od 20 njezinih profesora njih 15 bili su doktori znanosti.

Drugi svjetski rat, a posebice njegov kraj, ostavili su krvavi pečat na samu Gimnaziju, Franjevački samostan i cijeli hrvatski narod u Hercegovini, kada su partizani na brutalan način ubili 66 franjevaca od kojih su mnogi bili profesori u Gimnaziji. Posljednji sati nastave u Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji u Širokom Brijegu, uz prekid 1943./1944. školske godine zbog smještaja njemačke bolnice u njezine prostorije, održali su se u studenom 1944. U tijeku vođenja borbi za Široki Brijeg i njegovo zauzimanje 7. veljače 1945. stradao je središnji dio gimnazijske zgrade.

Godine 1946. Ministarstvo za prosvjetu Narodne Republike Bosne i Hercegovine donijelo je odluku o osnivanju Niže gimnazije u Širokom Brijegu, a naziv škole glasio je ”Državna niža realna gimnazija na Širokom Brijegu”, te je od 1946. do 1948. godine zgrada gimnazije popravljena i osposobljena za održavanje nastave. Niža gimnazija u Širokom Brijegu bila je trogodišnja, a zatim četverogodišnja. Godine 1955. Državna niža realna gimnazija na Širokom Brijegu prestaje s radom i prerasta u Državnu realnu gimnaziju na Lištici kad je otvoren peti i šesti razred, a zatim sedmi i osmi.

Najzaslužniji za obnovu Gimnazije bio je Petar Leko nekadašnji sjemeništarac i aktivist nove vlasti kao i Marko Šoljić. Petar Leko bio je i prvi poslijeratni ravnatelj u mandatu od 1955. do 1957. godine. U školskoj 1966./1967. godini Državna realna gimnazija na Lištici potpuno je obnovljena i opremljena namještajem i kabinetima, a promijenjen je i njezin naziv u Gimnazija Ivan Goran Kovačić na Lištici.

Godine 1971. ukinut je Zakon o gimnazijama, a 1973. godine donijeta je odluka o spajanju Gimnazije ”Ivan Goran Kovačić” sa Školom za praktičnu nastavu učenika u privredi u Lištici u Srednjoškolski centar na Lištici. Gimnazijski sustav ukinut je čuvenim Šuvarovim ”usmjerenim” obrazovanjem 1979. godine kada se formira Radna organizacija Srednjoškolski centar s dvije sastavnice ili tzv. OUR-a (Osnovna organizacije udruženog rada).

Godine 1989. formirao se Odbor za obnovu Gimnazije. Zahvaljujući tom Odboru i iznimnoj želji brojnih bivših i tadašnjih gimnazijalaca i Općine Široki Brijeg, osnovan je i Fond fra Didak Buntić s ciljem obnove Gimnazije. Radovi na obnovi gimnazijske zgrade započeli su 1991. godine, a 2. travnja 1992. godine Općinsko vijeće Široki Brijeg donijelo je i Odluku o osnivanju Gimnazije fra Dominika Mandića. Treći put obnovljenu gimnazijsku zgradu 19. svibnja 1993. godine otvorio je prvi predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman.

Rad su prepoznale i nadležne institucije pa je Općinsko vijeće Širokog Brijega na sjednici održanoj 31. srpnja 2013. godine donijelo Odluku o dodjeli javnog priznanja, zlatna plaketa ”Grb općine Široki Brijeg” za izuzetno djelo i doprinos razvoju i ugledu Općine Široki Brijeg. Širokobriješka Gimnazija je 2018. godine znanstvenim simpozijem obilježila 100 godina od stjecanja prava javnosti.

22. siječnja 2024. godine u požaru je izgorio krov Gimnazije fra Dominika Mandića, a poplavilo je i nekoliko učionica. Učenici srednjih škola iz Širokoga Brijega od tada pa sve do danas nastavu pohađaju u prostorijama Prve i Druge osnovne škole Široki Brijeg.

Vlasti su najavile da će krenuti potpuna obnova zgrade te da bi se učenici mogli vratiti u zgradu Gimnazije na jesen 2025. godine. No, radovi još nisu počeli.

(www.jabuka.tv)



16 komentara

  • Spanjolski borac Soljic nije znao ni čitati, sazivao roditelje cija djeca su otisli u sjemenistarce, znaye sta im je savjetovao. Mi ko mi
    Vidite da Kraljevina yug.nije vsm bila ni loša

  • ŠB gimnazija je jedna od najznacajnijih institucija naseg kraja. Zato cijenjeni profesori, bez obzira je li okolina naklonjena Anti ili Titi odnosno njihovim sljedbenicima, učite djecu u znanju, kulturi i svim civilizacijskim vrijednostima na ponos vas i cjelokupnog hercegovackog naroda. Tek to je zalog za utemelhenu i sretnu buducnost svih nas.

  • Logicki gledano vlasnik bi trebao održavati objekat!, ako nije u mogućnosti trazi pomoc Tkk je vlasnik?
    Narod je gradio iCrkvu i Gimnazinu i Konvikt za svoje potrebe. Tko su bili ucitelji, oni koji su bi pismeni, skolovanje od Rima Beca i Buduma tkz Mudre knjige j / j Dr. Sljedom tog skolovanja katolickih svećenika mjenjali bi ih pravoslavni i postadose molitvom istokobreda pravoslavcisrbi , neka se Bovu moli svejedno, nemonte zamjeriti i toga bijaše. Pp.

  • Zamislite kakvo je to postignuće, arhitektura i ljepota tad u tim vremenima.

    Danas 100 godina poslije kad bi sve trebalo biti puno bolje ona je uništena i zatvorena.

    I da kažem nije samo požar u pitanju već puno ranije je krenulo zapuštanje. Pitam se samo je li tako zapuštamo svoje vlastite kuće ali siguran sam da nismo.

    Ovo je dokaz da smo kao društvo dno dna… mene je sramota. Mi smo debelo zaostali, totalno nesvjesni i apsolutno sebični jer ne gledamo ni mrvicu unaprijed na budućnost naredni naraštaja.

    Nažalost ima puno slični tema I situacija. Nažalost vrlo nezrelo društvo okrenuto isključivo na osobno materijalno blagostanje.

Komentiraj:

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.