Za gojaznost kažu da je epidemija suvremenog doba. Iako u BiH ne postoji jedinstvena statistika o broju gojaznih, podaci Udruženja za debljinu BiH pokazuju da samo po broju među prvih pet država Europe.
Posebno je zabrinjavajući galopirajući rast broja gojazne djece.
Promjenom životnih navika, ali i jakom voljom, Aleksandar Simić riješio je problem gojaznosti. Sada, kao trener atletike, pomaže djeci da usvoje zdrave navike i bave se sportom.
Od moje neke 16. godine sam odlučio da promijenim način života i evo sad imam 30 godina i svaki dan treniram. Promijenio sam način života, ishranu, ubacio treninge i to se je počelo samo od sebe mijenja, kazao je Aleksandar Simić, trener atletike.
Još jedna neslavna lista na kojoj BiH zauzima sami vrh je broj gojaznih. Podaci Udruženja za debljinu BiH pokazuju da smo po broju gojaznih, u top pet u Europi.
Nije problem gojaznosti sam po sebi problem, problem je što se tu dijeli kaskada nepovoljnih ishoda, kaskada oboljenja koja se događa, od dijabetesa, problema vezanih za plodnost, za masnu jetru, rekao je dr. Fuad Pašić.
Posebno zabrinjava sve veći broj gojazne djece.
Manja fizička aktivnost, nezdrava ishrana, nepravilna ishrana, needuciranost ljudi. To je problem pretilih obitelji gdje morate psihološki obazrivo prići da ne dođete do negativnog efekta, roditelja koji je gojazan treba uvjeriti da je dijete gojazno i da treba promijeniti stil života, ističe dr. Milan Todorović.
Iako su mnogi skloni reći da je dovoljno “probušiti kašiku”, gubitak tjelesne težine je mnogo kompleksniji proces, kaže Marija Nikolić, personalni trener.
Ja nisam za odricanje, već za pravilan pristup koji će dugoročno dati rezultat. To nije samo fiziološka glad, ima i psihičkih stanja koja vode do emocionalnog prejedanja, mnogo slojeva koje treba rješavati, govori Marija Nikolić.
(www.jabuka.tv / Foto: Ilustracija)
