Predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović ocijenila je u četvrtak da je sastanak na vrhu šefova država ili vlada zemalja članica NATO-a bio vrlo uspješan, iako je povremeno bio vrlo napet zbog inzistiranja američkog predsjednika Donalda Trumpa da se ubrza povećanje izdvajanja za obranu.
Mislim da je bio vrlo uspješan. I ranije sam rekla da će predsjednik Trump doći s vrlo čvrstim zahtjevima za izdvajanje 2 % za obranu, a 20 % od toga za modernizaciju obrambenih snaga. Mislim da to čini s pravom jer smo se još u Walesu 2014. obvezali da ćemo na tu razinu podići izdvajanja za obranu. Ja bih rekla da su to za nas investicije, a ne potrošnja, rekla je Grabar Kitarović nakon summita, prenosi Tportal.hr.
Drugi dan summita NATO-a postao je u jednom trenutku dramatičan kada je američki predsjednik Trump na sastanku s izaslanstvima Gruzije i Ukrajine ponovno, mimo dnevnog reda, otvorio pitanje raspodjele tereta troškova obrane.
Trump je malo kasnio na taj sastanak, izvadio popis koliko koja članica izdvaja za obranu i počeo čitati. Glavni tajnik Jens Stoltenberg, koji je vodio sastanak, zamolio je čelnike Ukrajine i Gruzije da napuste sastanak kako bi čelnici NATO-a mogli nastaviti sami.
Trump je tražio da se 2 % počne izdvajati što prije te da se kroz neko razdoblje to poveća na 4 % BDP-a za obrambene proračune. Prema diplomatskim izvorima, spominjanje 4% neka je vrsta trgovačke taktike da se traži puno više da bi se dobilo nešto više.
Za sve nas ovih 4 % bilo je iznenađenje jer smo se svi prije dogovorili za 2 % do 2024. godine, što je i službeni zaključak summita, istaknula je Grabar Kitarović.
Dodala da je Hrvatska povećala svoj obrambeni proračun, da će ga nastaviti povećavati, da zamjenjuje istočnu tehnologiju zapadnom te da izdvaja u onaj dio obrane koji će biti koristan u vremenima ugroze.
Najavila je da će se u NATO-u razgovarati i o kriterijima za izračun izdvajanja za obranu, pa tako neke zemlje u to računaju i vojne mirovine, a neke uračunavaju i ono što ulažu u osiguranje granica.
Hrvatska trenutačno za obranu izdvaja 1,33 % BDP-a, do 2024. trebala bi dostići 2 %, ali kada bi se uzelo u obzir ono što ulaže u sigurnost granica, što je i dio priprema za Schengen, već sada bi to bilo preko 2 %.
Hrvatska predsjednica je izrazila zadovoljstvo što se NATO konačno fokusirao i na svoje južno krilo, a ne samo na istok jer s juga dolazi puno ugroza poput dolaska terorista i radikalnih skupina koje bi radikalizirala naša društva u bilo kojem pravcu.
Zato je važno širenje NATO-a, Makedonija je konačno dobila pozivnicu i želimo da se postupak njezina pristupanja završi što prije, rekla je Grabar Kitarović, dodajući da je razočarana što ponovno nije aktiviran Akcijski plan za Bosnu i Hercegovinu.
Jučer sam na sastanku i za vrijeme večere rekla da svi imamo odgovornost za budućnost Bosne i Hercegovine i stabilnost jugoistoka Europe i da ne želimo da se ikada više ponovi ono što smo jučer obilježavali – godišnjica tragedije u Srebrenici. Podsjetila sam sve za stolom da razmišljaju o majkama i obiteljima koje su tu izgubile svoje članove i da se to nikada više ne ponovi, istaknula je.
Trumpu je, tvrdi, ukazala na potrebu potpisivanja sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između SAD-a i Hrvatske, što bi otvorilo put većim ulaganjima i trgovini između dvije zemlje. Rekla je da je zamolila američkog predsjednika za dodatnu pomoć oko LNG terminala i diversifikacije opskrbe energijom.
Razgovarala je i s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, ali više o regionalnim pitanjima, posebice o stanju u BiH i izborima koji se ove jeseni tamo održavaju, o odnosima Hrvatske i Srbije.
Posebno sam htjela razgovarati o Inicijativi triju mora s obzirom da se u pojedinim medijima javljaju insinuacije kako se Njemačka protivi toj inicijativi i da je uperena protiv Njemačke. Međutim, dobila sam apsolutna uvjeravanja da Njemačka nema ništa protiv te inicijative, štoviše da razumije naša nastojanja na izgradnji prometne, energetske i digitalne infrastrukture, rekla je Grabar Kitarović
Njemačka vidi Hrvatsku kao partnera, oni su svjesni naše pozicije i da nitko od nas ne želi biti europska čekaonica. Podržavaju nas za ulazak u schengenski prostor i vjerujem da ćemo nastaviti pozitivnu suradnju u svim tim područjima, istaknula je, prenosi Tportal.hr.
U vezi pitanja migracija, dodala je, potrebno je strpljenje.
To bi čak moglo postati i egzistencijalno pitanje Europske unije ukoliko dođe do daljnjeg razdora. Hrvatska nastoji pomiriti sve strane, ali i osvijestiti da je to naš zajednički problem i da se ne može odgovornost prebaciti na rubne i granične države, već da svi zajedno moramo raditi na zaštiti europskih granica‘, zaključila je Grabar-Kitarović.
(www.jabuka.tv)
