Jesmo li mi deponija Europe? Zašto dobivamo lošije proizvode od Nijemaca ili Austrijanaca? Takve i slične optužbe mogu se ovih dana čuti u Češkoj i Slovačkoj.
Potrošači ne vjeruju da na policama supermarketa zaista dobivaju ono što im je obećano na reklamama.
Slovački premijer Robert Fico oštro kritizira multinacionalne kompanije. Kaže da je “neprihvatljivo“ da u postkomunističke zemlje dolaze proizvodi iste marke, ali lošijega sadržaja nego u zapadnoj Europi. Takva praksa je “ponižavajuća“.
Zajedno s kolegama iz Češke, Poljske i Mađarske, Fico želi povećati pritisak na Europsku komisiju u Bruxellesu kako bi se uveli zakonski kontrolni mehanizmi. “Životne namirnice slabije kvalitete” bila je važna tema sastanka Višegradske grupe u četvrtak u Varšavi.
“U EU smije biti samo jedna razina kvalitete za sve – i to najviše“, poručio je češki premijer Buhuslav Sobotka, prenosi “Deutsche Welle”.
Potrošači sada imaju i crno na bijelo: testiranje koje je provelo Ministarstvo gospodarstva u Bratislavi pokazuje da je blizu polovine ispitanih proizvoda iz Slovačke slabije kvalitete od nominalno istih proizvoda koji se prodaju u Austriji. Ocijenjeno je da u proizvodima postoje velike razlike u udjelu mesa, sira, aditiva, konzervansa, pa i u količini.
Nijemcima više kakaa
Miloš Lauko iz slovačkoga Udruženja potrošača odbacuje argument da je sastav jednoga proizvoda već naveden na pakiranju.
“Kupac sam ne može usporediti što je sitnim slovima napisano na proizvodu na istoku, a što na zapadu. Uz to, proizvodi nisu i automatski jeftiniji. Upravo proizvodi poznatih marki često imaju iste cijene, a lošije su kvalitete”, kaže Lauko.
Kritičari inicijative Višegradske grupe smatraju da je riječ o pokušaju pronalaženja nove populističke teme koja bi ih ujedinila. U vrijeme izbjegličke krize, neformalni savez složno se usprotivio briselskim planovima koji se tiču izbjegličkih kvota – iako u tim četirima zemljama izbjeglica gotovo da nije bilo, dodaje “Deutsche Welle” u tekstu pod naslovom “Škart proizvodi za Istok Europe?“.
Također postoje optužbe o diskriminiranju stranih trgovačkih lanaca.
O toj temi već se duže vremena naveliko diskutira. Magazin za potrošače “DTest“ iz Praga prošle jeseni objavio je rezultate usporedne analize nougat kreme od lješnjaka iz Njemačke, Italije, Poljske i Slovenije.
Pobjednik testa bio je proizvod iz Njemačke, koji je imao najveći udio kakaa. Međutim, rezultat ispitivanja nije bio sasvim jasan.
“Pojedini ocjenjivači naveli su da je ukus lješnjaka manje izražen”, rekla je glavna urednica Hana Hofmanova, prenosi “DW”.
Luboš Palata iz praškog lista “MF Dnes“ u čitavoj kampanji vidi “paradoks“. Iste te Višegradske države koje sada traže veće kontrole, u drugim slučajevima govore o “diktatu Bruxellesa“ – na primjer kada se radi o vladavini prava.
“Imamo pravo na jednako kvalitetne proizvode kao i čitava EU – ali i na jednako dobru demokraciju“, ističe češki novinar.
Isto i na Balkanu?
Isti strahovi postoje i u Srbiji, koja je kandidat za članstvo u EU: beogradski list Blic pisao je da je u zemlji previše škart robe, dodaje se u tekstu “Deutsche Wellea”.
Mnogi proizvodi su slabije kvalitete, citira list zaštitnika potrošača. Od loših deterdženata, pa sve do meda u kojem ima kukuruznoga sirupa.
Istodobno, političari u Rumunjskoj su zabrinuti što domaće proizvode u supermarketima sve više potiskuju jeftini zapadni proizvodi. Zato je sredinom prošle godine usvojen zakon koji propisuje da u supermarketima mora biti 51 posto domaćih proizvoda. Protiv toga je EU sada pokrenula postupak.
(www.jabuka.tv)
U našim trgovinama često se prodaje roba s falsificiranim datumima glede roka uporabe. Inspekcije se prave nevješte.
A kod nas ne postoji ni Drustvo za zastitu potrosaca, tako da se ne mozemo nikome ni zaliti. Uvozni proizvodi tipa nutella i kinder cokolada nisu isti kao u Hrvatskoj, a tek zapadne zemlje da ne spominjem. Jadni smo ti mi, s ovakom upravom i drustvom u kojem jedva da zivimo.