No, prostor jugoistočne Hercegovine u potpunosti bi izašao iz prometne izolacije tek izgradnjom dvotračne ceste kojom bi se Ravno i Neum preko Svitave povezali s Čapljinom odnosno magistralnom cestom M17 u mjestu Dračevo, piše HMS.
Od Dračeva (M17) preko Svitave do Cerovice (spoj s cestom Neum-Stolac) vodi uska krivudava, 20-tak kilometara duga cesta koja je građena za potrebe PHE Čapljina- 70-tih godina prošlog stoljeća. Tom cestom, posebice u ljetnim mjesecima prolazi na stotine turista koji dolaze u Neum, ali i sva dostavna vozila koja opskrbljuju jedini naš grad na moru. Zato bi proširenje i modernizacija ove, uske i prilično oštećene ceste, ali i jednako uske i dostrajale ceste od Hutova do Ravnog, u dužini od 20,7 kilometara bilo od izuzetnog značaja za stanovništvo triju općina na jugoistoku Hercegovine; Neuma, Ravnog i Čapljine.
Svjesni da Hercegovačko-neretvanska županija, kojoj pripadaju ove općine, nema financijskih kapaciteta za ovako zahtjevan projekt, a niti mogućnosti kreditnog zaduženja kod međunarodnih financijskih institucija, načelnici ovih triju hercegovačkih općina uputili su zahtjev Federalnom ministarstvu prometa i komunikacija da se cesta Dračevo-Svitava-Cerovica, te cesta Hutovo-Ravno-Trebinja (granica s RH) prekategorizira u magistralnu cestu.
Taj prijedlog ministar Denis Lasić je uputilo Federalnoj vladi, no usprotivio mu se, kako doznaje HMS, federalni premijer Fadil Novalić. Novalić i bošnjački ministri kao uvjet za proglašenje spomenutog cestovnog pravca magistralnim traže da se istodobno magistralnom cestom proglasi i cesta od Konjica preko Boračkog jezera do mjesta Potoci na sjeveru Mostara, čija je ekonomska opravdanost upitna. Jedino što je Vlada FBiH prihvatila je proglašenje ceste Ravno-Trebinja, granica s RH, regionalnim putnim pravcem.
Nadati se, međutim, da će se rješenje pronaći i da će hrvatski i bošnjački ministri postići dogovor. Naime, grad Bihać ima čak 1.000 kilometara cesta za koje traži da se proglase magistralnim.
Prekoategorizacijom cestovnog pravca Dračevo-Svitava-Cerovica, te ceste Hutovo- Ravno Trebinja u magistralnu cestu otvorile bi se mogućnosti kreditnog zaduženja Cesta FBiH kod Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD), Europske investicijske banke (EIB) ili drugih međunarodnih financijskih institucija za realizaciju ovog projekta.
Inače, već je urađen projekt za proširenje i modernizaciju ceste Dračevo-Svitava, u dužini od 12 kilometara, čija bi realizacija stajala između 4 i 5 milijuna KM.
(www.jabuka.tv)
[gallery ids="685590,685593,685592,685591"] Švicarski predstavnik Nemo s pjesmom "The Code" pobijedio je na Eurosongu, dok je…
Pobjedom na Maksimiru protiv Osijeka, Dinamo je osvojio još jedan naslov prvaka Hrvatske. Momčad Sergeja…
MNK Hercegovina je nakon izvođenja šesteraca (8:7) protiv FC Mostar SG izborila finale Premijer futsal…
Glazbenik iz Širokoga Brijega Ivan Mikulić prije dvadeset godina predstavljao je Hrvatsku na Eurosongu, a…
Tvrtka Nital d.o.o. Zenica raspisala je, za naše prilike, poprilično neobičan oglas. Naime, tvrtka je…
Poljski sudac Szymon Marciniak, koji je u uzvratu polufinala Lige prvaka oštetio Bayern u sudačkoj…
Komentari:
Vrlo jednostavno, muslimani određuju di će se trošit pare. Hrvati se tu ne pitaju ništa jer su u svemu nadglasani.
Tamo je do sedamdesetih godina prolazila željeznička pruga. Vlak je vozio od Čapljine do Dubrovnika i Nikšića. Srbi su ukinuli prugu da ubrzaju iseljavanje Hrvata iz tih krajeva, koji su pretežno selili u Dubrovnik, Ston i Neum. Najvjerovatnije se i danas radi na tom planu.
A po kojoj formuli su mogli ubrzati iseljavanje samo Hrvata a Srbe da ostave to je nesto po krvnim zrncima….Dan danas u Ravnom ima 50% Srba 50% Hrvata…