Zanimljiva rasprava o budućnosti Hrvata u BiH u “Otvorenom”

U nedjelju se u Bosni i Hercegovini održavaju Opći izbori. Najzanimljivija je utrka za tročlano Predsjedništvo BiH.

Izbor člana Predsjedništva iz redova hrvatskog naroda u kojem sudjeluje pet kandidata održava se u sjeni odredbi nepromijenjenog izbornog zakona koji dopušta mogućnost da Hrvatima člana Predsjedništva izaberu brojniji Bošnjaci.

U Mostaru se u četvrtak navečer održao završni predizborni skup HDZ-a BiH na kojemu je bio i hrvatski premijer Andrej Plenković kako bi dao potporu Draganu Čoviću.

O ovim temama razgovaralo se u emisiji HRT-a “Otvoreno”. Gosti su bili: Rektor Sveučilišta u Mostaru Zoran Tomić, potom predsjednik SDA Hrvatske Armin Hodžić, profesor sa Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu Boris Havel, i bloger i društveni aktivist Marijan Knezović, a iz studija u Metkoviću javio se voditelj Instituta za društveno – politička istraživanja iz Mostara, sociolog Ivan Vukoja.

Tomić: Ovi su izbori presudni za političku budućnost Hrvata u BiH

Rektor Sveučilišta u Mostaru Zoran Tomić rekao je da su ovi izbori presudno važni za Hrvate. Odvijaju se u jednom političkom okviru koji je postavljen kroz Daytonski sporazum. Od 1997. do 2014. OHR (Ured visokog predstavnika i specijalnog predstavnika EU za BiH) donio je 951 odluku. Od toga je 328 zakona. Izborni zakon izmijenjen je 19 puta. Do 2014. godine Ustav Federacije BiH promijenjen je 108 puta. Unutar svih tih promjena Hrvati su ih doživjeli kao dekonstituiranje Hrvata kroz različite odluke međunarodne zajednice.

Tijekom protekle četiri godine pokušalo se izmijeniti Ustav i paralelno izborni zakon kako bi se došlo do načela legitimnog političkog predstavljanja. Sve to nije uspjelo i ušli smo u izbore sa starim izbornim zakonom. To je dovelo Hrvate u jednu vrlo tešku političku poziciju. Iz nje nastoje izaći, nadam se, plebiscitarno referendumski na ove izbore kako bi zaštitili svoje vitalne nacionalne interese. S te strane, smatram da su ovi izbori prevažni i presudni za političku budućnost Hrvata u BiH, rekao je Tomić.

Hodžić: Čović najavljuje krizu ako ne bude izabran

Armin Hodžić (SDA Hrvatske) rekao je da mu je žao što Dragan Čović koristi ovo predizborno vrijeme i najavljuje krizu, ako ne bude bio izabran.

Takve poruke ne mogu pridonijeti promjenama u izbornom zakonu koje bi mogle omogućiti Hrvatima da biraju svoje predstavnike. Mislim da bošnjačka politika u BiH isto ide u tom smjeru. Evo, imali smo nedavno izjave reis uleme Kavazovića, ali i svi drugi koji predstavljaju Bošnjake, niti u jednom trenutku nisu dali bilo kakav vid podrške Željku Komšiću o tim konstrukcijama koje su servirane u ovoj predizbornoj kampanji, istaknuo je Hodžić.

Tomić je potom kazao da je pogrešna teza da Dragan Čović govori da ako on ne bude izabran nema legitimnog političkog predstavnika. Upravo do promjene izbornog zakona i nije došlo zahvaljujući SDA, dodaje.

Sociolog Ivan Vukoja s Instituta za društveno-politička istraživanja u Mostaru kazao je da je njegov Institut napravio jedan cjeloviti prijedlog izmjena izbornog zakona koji je podrazumijevao provedbu odluke Ustavnog suda u predmetu Ljubić. To je bila njegova specifičnost. On je predviđao i sadržavao i provedbu presuda Europskog suda za ljudska prava u ovim poznatim slučajevima Sejdić-Finci, Zornić i Pilav.

Knezović: Ako Komšić opet bude izabran Hrvati će to shvatiti kao akt neprijateljstva

Analitičar Marijan Knezović kazao je da postoji greška u samom rasuđivanju. Posve je legitimno ako Dragan Čović kaže da se neće moći formirati vlast nakon izbora ako se ne bude poštovala odluka Ustavnog suda, ili se nađe rješenje, odnosno modalitet po kojemu se to može. Kriva je teza po kojoj bi političku krizu u BiH izazvao Dragan Čović.

Ukoliko ovaj put Bošnjaci, treći put, izaberu Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, mogu otvoreno reći kako vjerujem da će u tom slučaju Hrvati to shvatiti kao akt neprijateljstva i tako se ponašati. Dva puta propali eksperiment, što međunarodne zajednice, što lažno građanske politike, bio je pojačan od strane islamističkih struja u BiH. Tako npr. kada Dragan Čović kaže da se neće formirati vlast, onda se priča o tome da se dižu tenzije itd. A kada Bakir Izetbegović na HRT-u prijeti ratom, onda je to što – jačanje morala vojske, upitao je Knezović.

Siguran sam i uvjeren kako će se ovaj put pokazati da su Hrvati pluralan narod i to će se pokazati u onim županijama gdje su Hrvati većina i gdje ne postoji mogućnost preglasavanja. No isto tako sam siguran da će Hrvati plebiscitarno uglavnom stati iza jednog kandidata za člana Predsjedništva. Ne može netko govoriti iz Sarajeva da ima legitimitet i biti hrvatski član Predsjedništva zato jer se on osjeća kao Bosanac i Hercegovac i što želi građansku državu. Ako je želi neka se prvo ponaša kao pristojan građanin, a to je ne nametanje i neuzurpiranje tuđih pozicija. Za hrvatskog člana Predsjedništva, jedini legitiman kandidat u ovome trenutku je onaj kojega predloži Hrvatski narodni sabor. Nama Sarajevo ne određuje legitimitet našeg kandidata, rekao je Knezović.

Havel: Samo Hrvati vide BiH unutar euroatlantskih integracija

Boris Havel s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu kazao je da budućnost sva tri naroda u BiH vide različito. Moj dojam je da od sva ta tri aktera, samo hrvatski narod vidi budućnost BiH bezrezervno unutar euroatlantskih integracija. Oba druga aktera, Bošnjaci i Srbi, imaju plan B.

Za jedne je to Turska, a za druge Rusija. U ovome trenutku bilo bi korisno da međunarodna zajednica prepozna da su Hrvati taj faktor koji teži prema Europi. Smatram da je došlo do velike promjene u posljednjih par godina s promjenom u Bijeloj kući. Amerika je ključni akter u ovim zbivanjima. Bila je bar tijekom potpisivanja Daytonskog sporazuma. Ona je potom zapostavljala svoje saveznike, a implicitno podržavala one koji su joj se protivili, kazao je.

Vukoja – pozitivni i negativni primjeri predizborne kampanje

Vukoja je istaknuo da je kampanja bila ispunjena teškim riječima i optužbama, pa čak i ponekad govorom mržnje. Kao pozitivne primjere naveo je pismo čelnika HNS-a u kojemu su priznali neke svoje propuste i greške i pružili ruku suradnje s Bošnjacima i pozvali ih da zajedno grade državu i njene institucije.

Kao svojevrstan odgovor na to uslijedio je intervju reis uleme Kavazovića koji je eksplicitno rekao kako ne smatra dobrim da pripadnici jednog naroda biraju zastupnike drugoga naroda. Kampanja u negativnom kontekstu su priče o ratu, oduzimanju prava, nametanju predstavnika i zastupnika. Najprisutnije su bile kod Željka Komšića i te političke grupacije, kazao je Vukoja.

To nije prva izjava koja je došla iz Sarajeva, kazao je Hodžić osvrćući se na intervju reis uleme Kavazovića.

No izjave Bakira Izebegovića u istom tonu nisu naišle na plodno tlo i nisu doživjele takav publicitet kao izjava gospodina Kavazovića. Dragana Čovića u četiri godine mandata nema nigdje. Govori da će poslije izbora, ako ne pobijedi, izazvati krizu. To znači da Hrvati u BiH imaju mehanizme kojima mogu zaštititi svoje vitalne nacionalne interese. Ali ti mehanizmi se ne koriste za tu svrhu, već služe užoj grupaciji ljudi uz HDZ. To smo imali na primjeru izglasavanja povećavanja poreza na igrama na sreću. Tada je HDZ BiH blokirao da prođe taj prijedlog, a poznato je da se SDA ne financira iz kladioničarskih krugova. Oni su blokirali taj prijedlog. A zanimljivo je da je sličan zakon o igrama na sreću i u RH, rekao je Hodžić.

Ove četiri godine bilo je prostora, da se uz dijalog, konsenzus i kompromis dođe do rješenja ovoga pitanja. Upravo zbog ovakve retorike koju koristi gospodin Knezović u BiH ne mogu funkcionirati stvari, rekao je Hodžić.

Na te izjave uzvratili su Tomić i Knezović navodeći da nisu začuđeni Hodžićevom retorikom.

Havel je pak kazao da je apsurdno uopće pričati da Hrvati imaju pravo izabrati svoga predstavnika. Potpuno je jasno da Hrvati moraju imati svog predstavnika u Predsjedništvu. Upravo je ključ u tome da između ove tri zajednice ne postoji povjerenje da bi se moglo govoriti o nekoj građanskoj državi. No HDZ u BiH, nažalost, još ne može biti tako loš da bi bio bolji od muslimansko-bošnjačke vlasti nad Hrvatima, naglasio je.

Vukoja: Nije rješenje u radikalnoj izmjeni Daytona, već u vraćanju njegovim izvornim načelima

Vukoja je iznio tri različite vizije uređenja države kako je vide tri konstitutivna naroda u BiH.

Rješenje za BiH je da svi legitimni zastupnici tri konstitutivna naroda priznaju i prihvate načela na kojima je napravljen Daytonski sporazum i načela na kojima je napravljen Ustav BiH. Ta načela su konstitutivnost i međusobna jednakopravnost tri naroda – Bošnjaka, Hrvata i Srba. Mislim da rješenje nije u radikalnim izmjenama Daytona, već u povratku izvornim dejtonskim načelima, rekao je.

Govoreći o predizbornim kampanjama Tomić je kazao da ova nije ništa prljavija od prethodnih, već da je čak i čišća. S time se složio i Hodžić.

Nadam se da će doći do približavanja hrvatske i bošnjačke politike u BiH. Vjerujem da BiH može imati svijetlu budućnost, ako njeni politički predstavnici imaju volju i želju za to, rekao je.

Mislim da će biti jako važan ishod ovih izbora, rekao je Vukoja.

Ako se dogodi da Hrvati dobiju legitimnog člana Predsjedništva i ako budu imali većinu potrebnu za formiranje vlade Federacije BiH mislim da će to biti jedan stabilan politički okvir unutar kojeg će se moći dogovoriti jedno privremeno jednokratno rješenje da bi se izbori mogli provesti ili će se već u tom kratkom razdoblju donijeti širi paket izmjena izbornog zakona, a možda i nekih ustavnih izmjena. Ako se to ne dogodi mislim da smo pred velikom krizom u BiH, naglasio je.

Konfuzna situacija u BiH dobro pogoduje onim vanjskim akterima koji dugoročno nisu na dobrobit niti građanima BiH, niti Europe. U tom kontekstu bih podržao federalizaciju i treći entitet. Njime bi se posložile karte na stol, znala bi se pravila, kazao je za kraj Ivan Vukoja.

Hodžić: Skupina ljudi u SDAH-a opire se promjenama s izborne skupštine

U emisiji “Otvoreno”, na samom početku, Armin Hodžić govorio je o situaciji u Stranci demokratske akcije Hrvatske. Kazao je da se ondje manja skupina ljudi opire promjenama koje su nastupile nakon 10. redovne izborne skupštine u nedjelju.

Na njoj sam ja izabran za predsjednika. Toj skupini nije prvi put da tako nastupa. Oni uopće ne bi ni trebali biti članovi stranke zato što su u više navrata na lokalnim izborima bili na listama drugih stranaka. Tako bi po Statutu trebali biti izbačeni. Ja sam do te redovne skupštine obnašao dužnost glavnog tajnika, a na skupštini sam izabran za predsjednika. Kada Ministarstvo uprave ili Upravni sud donesu pravovrijek o tome onda ću biti inauguriran kao predsjednik stranke. Ovo mi je zadnji put da se osvrćem na tu skupinu ljudi koja pokušava opstruirati bilo kakvo moje djelovanje, rekao je Hodžić.

Emisiju u cijelosti pogledajte ovdje:

(www.jabuka.tv)