Ranokršćanska bazilika u Mokrom, prije provedenih najnovijih revizijskih istraživanja, široj je javnosti bila poznata po izvješću istraživača objavljenom tri godine nakon završetka prvih istraživanja 1958. godine. Samo uskom krugu stručnjaka, arheologa i povjesničara umjetnosti, bila je dostupna arheološka građa koja je tom prigodom otkrivena ili na drugi način prikupljena.
Pokretni sitni predmeti, nakon istraživanja, smješteni su u spremišta Zemaljskog muzeja u Sarajevu pod čijim su patronatom ova istraživanja i provedena, te Muzeja Hercegovine u Mostaru i Franjevačkom samostanu na Širokom Brijegu, daleko od očiju javnosti. Ostaci su arhitekture također bili nedostupni. Budući ih u ono vrijeme nije bilo moguće konzervirati i prezentirati javnosti, ponovno su zasuti zemljom i ostavljeni čekati za to povoljnija vremena.
Unatoč tomu što su istraživanja u Mokrom dala bogate nalaze kamene dekorativne plastike, koji su zbog različitih muzejskih koncepcija ostali izvan stalnih postavki, bazilika je najviše bila poznata po svom osnovnom planu, ponajviše zbog komparacije s drugim srodnim građevinama na području rimske Provincije Dalmacije.
Više o samoj bazilici dostupno je na web stranici Pobijeni.info.
Program se nakon svete mise nastavlja prigodnim kulturno-zabavnim programom u kojem će nastupati kulturno-umjetnička društva iz Mostara, Kiseljaka, Usore, Novog Travnika, Ljubuškog i Širokog Brijega.
Sve posjetitelje će, uz bogatu tombolu, zabavljati tamburaški sastav Zlatne žice, priopćili su organizatori.
Nacrt bazilike u Mokrom
(www.jabuka.tv)
Drugo izdanje IT konferencije "Vision Days 2025." održat će se 22. i 23. svibnja 2025.…
Svakodnevne sitnice mogu imati veći utjecaj na kožu nego što mislite. Evo što radite pogrešno…
U suradnji s Mercedes-AMG PETRONAS F1 timom, Adidas je lansirao novu "Summer Pack" kolekciju, inspiriranu…
[gallery ids="757689,757691,757690,757692"] Zračna luka Mostar u četvrtak je na službenoj Facebook stranici objavila da su…
Izmjene Zakona o sigurnosti prometa, predlagača Saše Magazinovića i Jasmina Imamovića, u drugom čitanju bit…
Chemo Commerce jedan je od vodećih distributera u Bosni i Hercegovini s više od 20…
Komentari:
Bazilika nije naša nego je rimska. A u onoj pjesmi kaže Žanko od stoljeća VII. tu Hrvati dišu. Hm, ova bazilika je starija čitavo stoljeća, ako ne i više. Kako to? Tko ju je porušio? Da nisu možda Hrvati i Avari u svojim doseljeničkim najezdama u ove krajeve malo bili divlji? Ako smo mi rimljani, naša je.
Prije dolaska Hrvata, ovdje su živjeli ljudi koji su prihvatili kršćanstvo, pa je iz tog doba ova starokršćanska bazilika. Kad su došli Hrvati, porušili i zapalili, pa nakon nekoliko stoljeća se pokrstili, ali nisu obnovili ovu baziliku svo do 1998. godine. I sada se neki Mokrani smatraju nasljednicima starih Ilira koje su najprije satirali Rimljani, a onda Hrvati, pa do dana današnjeg. Međutim, bazilika je kršćanska i nema nikakva spora u njoj slaviti Svetu Misu, ali bi bilo jako lijepo da se ona održi barem po staroslavenskoj liturgiji, tj. po liturgiji koja je bila prije raskola na Istočnu i Zapadnu Crkvu, koji se dogodio upravo na današnji dan 1054. godine!! Kako bi to bilo lijepo !!!