Okupljajući se iznad pećina nad Neretvom, gdje su partizani sve do proljeća 1946. vršili masovne likvidacije ratnih zarobljenika i civilnih osoba, na simboličan su način odali počast žrtvama svih totalitarizama, prenosi HRsvijet.net.
Prema saznanjima iz svjedočenja, o čemu je nazočnima govorio povjesničar Marijan Mandić, riječ je o žrtvama koje su željezničkom prugom dovođeni u Mostar, ili zatvorenicima zloglasne “Ćelovine”.
Tijekom programa dodijeljene su nagrade književnicima, autorima najuspješnijih radova pristiglih na literarni natječaj “Istinom do pomirbe”, koji je organizirala i provela spomenuta udruga.
Prvu nagradu osvojio je književnik dr.sc. Borislav Arapović iz Švedske, koji na natječaj poslao sedam vrlo uspješnih radova, drugu nagradu osvojio je branitelj i književnik Petar Merčep iz Splita, a treća nagrada pripala je afirmiranoj književnici Danici Bartulović, također iz Splita.
Pročitani radovi izazvali su emocije kod publike. Povjerenstvo koje je odlučivalo o radovima su predsjednica udruge SHSK književnica Anita Martinac, te članovi iste udruge književnik fra Miljenko Stojić i povjesničar Hrvoje Mandić.
Na koncu programa položen je vijenac u Neretvu i upaljene svijeće na spomen svim žrtvama totalitarizma a to su zajedno učinili članovi udruge Središta HSK za istraživanje posljedica totalitarizma u BiH, članovi Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata HRHB, te članovi Udruge nositelja najviših ratnih odličja.
Bosna i Hercegovina kao kandidat za EU, donijela je nekoliko akata i deklaracija usklađenih sa Rezolucijama Vijeća Europe, i to Rezolucija 1096 o “Mjerama za uklanjanje naslijeđa bivših komunističkih totalitarnih režima”, Rezoluciji 1481 o “Neophodnosti međunarodne osude zločina totalitarnih komunističkih režima”, te Rezolucija o “Europskoj svijesti i totalitarizmu“, ali ih na žalost nedovoljno primjenjuju u praksi, što znači da se trebamo konkretnije suočiti s posljedicama prošlosti i riješiti se svih zaostavština totalitarnih režima, poglavito komunističkog čije je odlazak s vlasti doveo do cijelog niza ratova, izjavila je ovom prigodom predsjednica udruge Anita Martinac.
(www.jabuka.tv)
[gallery ids="687333,687331,687334,687332"] U povodu obilježavanja 30. godišnjice Hrvatskoga doma hercega Stjepana Kosače u Mostaru,u ponedjeljak…
Hrvatski nogometaš Andrej Kramarić je postao otac drugi put. Kako piše Tportal, Kramarić je u…
Tomislavgrad se priprema za dolazak renomirane švicarske poslovne grupacije Schiller, koja će uskoro otvoriti svoj…
U 53. minuti utakmice Širokoga Brijega i Sloge na stadionu Dr. Milan Jelić u Modriči…
Uzrok pada helikoptera u kojem je poginuo iranski predsjednik je tehnički kvar, objavio je iranski…
Nogometaši Borca su prvaci Bosne i Hercegovine za sezonu 2023/24. Banjalučki tim je do titule…
Komentari:
Kod nas je komunizam bio koban, trebalo se malo više posvetiti tome, ali komunisti i dalje vladaju i uništavaju nas...
Sve svali na jadni komunizam a ja ću reći da se u komunizmu nije smjela ugasiti niti jedna firma ako je neka i šepala iz nalazila su se rješenja za sanaciju sve je funkcioniralo doprinosi redovno uplaćivali plaće redovne naknade po raznoraznim pitanjima bolovanja godišnji zimnice ko je pošten reći će da je bilo ovako
Je. To pamte najbolje oni koji su uspjeli ostati živi. Pitaš li se ti koliko je ubijeno ljudi samo iz širokobriješke župe. Ako si zaboravio da te podsjetim. Poslije rata ubijen je svaki deseti Širokobriježanin. Eto cijene za "blagostanje" o kome ti govoriš. Je da je danas ružno, ali neusporedivo s onim.
Ne mijesaj zlocine pojedinih sa sustavom koji je funkcionirao. Samo budala moze reci da je danas bolje i da se radnik osjeca dostojanstvenije, a nije kao da ta "desetina stanovnistva širokog" nije bila u ustaskim pokretima i pomagala naciste. Nazalost, nasli su se s krive strane povijesti, a zlocine sto ustasa sto partizana treba nedvosmisleno osuditi.
Imaš pravo na svoje mišljenje sa kojim se ne slažem samo da napomenem svak tko je htio raditi radio je tko je htio zadirati u politiku zna se kako je završio znači tko je htio držati se svog posla i "čaršijskog" reda njega niko nije dirao