Trebaju li katolici izbjegavati meso ako je Blagovijest petkom?

Kao što nam je poznato, korizma je pokorničko vrijeme u životu Katoličke Crkve u kojem se kroz odricanja pripremamo za proslavu Uskrsa.

Katolici su u korizmene petke, kao i ostale petke u godini, dužni uzdržavati se od jedenja mesa, s time da valja pripomenuti kako “biskupska konferencija može pobliže odrediti obdržavanje posta i nemrsa, a isto tako zamijeniti ih, u cijelosti ili djelomično, drugim oblicima pokore, osobito djelima dobrotvornosti i vježbama pobožnosti” (Kan. 1253).

Ipak, što se dogodi kada se korizmeni petak poklopi s nekom velikom proslavom u crkvenoj godini, kao što je Blagovijest (Navještenje Gospodinovo) koja će biti ovog petka?

Uzdržavanje od mesne ili druge hrane, prema propisima biskupske konferencije, neka se obdržava svakog petka u godini, osim ako se podudaraju s nekim danom ubrojenim među svetkovine, stoji u Zakoniku kanonskog prava (Kan. 1251).

Svetkovine su najznačajniji dani kojima se slavi neko posebno Božje djelo spasenja; one su prvi stupanj liturgijskih slavlja, ispred blagdana i spomendana, a među njih se ubraja i Blagovijest.

Prema tome, biskupi ne moraju dati nikakvo posebno odobrenje kada Blagovijest padne na petak, budući da već postoji pisano pravilo da se nemrs ne odnosi na svetkovine, piše Bitno.net.

Donosimo vam popis i ostalih svetkovina Katoličke Crkve: Uskrs, Božić, Bogojavljenje (Tri kralja), Uzašašće, Duhovi, dani vazmene osmine, Presveto Trojstvo, Tijelovo, Srce Isusovo, Krist Kralj, Sveti Josip, Bezgrešno Začeće B. D. Marije; Velika Gospa, Svi sveti, Sv. Petar i Pavao, Rođenje Ivana Krstitelja, vlastite svetkovine – svetkovina glavnog zaštitnika mjesta ili grada (slavlje obvezujuće i za redovničke zajednice); svetkovina posvete i godišnjice posvete vlastite crkve; svetkovina naslovnika vlastite crkve i svetkovina naslovnika, utemeljitelja ili glavnog zaštitnika reda ili kongregacije.

Što se slavi na Blagovijest?

Blagovijest ili Navještenje Gospodinovo (lat. Annuntiatio) kršćanska je svetkovina u spomen na događaj kad je arkanđeo Gabrijel navijestio Blaženoj Djevici Mariji da će začeti Isusa po Duhu Svetom.

Blagovijest se slavi 25. ožujka, 9 mjeseci prije Božića. Riječ je staroslavenskog porijekla i znači dobra, lijepa vijest. Prema Bibliji arkanđeo Gabrijel navijestio je Mariji da će začeti Sina Božjega po Duhu Svetome. Dogodilo se to u Nazaretu, u vrijeme kada je Marija bila zaručena s Josipom, ali još nisu zajedno živjeli.

Arkanđeo joj se na početku obratio riječima: “Zdravo Marijo, milosti puna, Gospodin s Tobom”, što je postalo početak molitve “Zdravo Marijo”. Marija je prihvatila Božji naum riječima: “Evo službenice Gospodnje, neka mi bude po riječi tvojoj!” Arkanđeo je tada otišao.

Ovo Kristovo utjelovljenje događaj je spasenja. Sin Božji utjelovio se da postane Spasitelj, da izvrši djelo spasenja.

Blagovijest se slavi u korizmi, čime se naglašava radost zbog začeća djeteta, ali i žalost zbog muke koja ga čeka.

U Nazaretu se nalazi Bazilika Navještenja Gospodinova. Prema predaji, Marijina kuća, gdje se dogodilo navještenje, nalazila se u Nazaretu do kraja 13. stoljeća. Tada joj je prijetilo rušenje pa su je anđeli prenijeli na Trsat u Hrvatsku. Na Trsatu je bila od 10. svibnja 1291. do 10. prosinca 1294. Tada su je anđeli, odnijeli u Loreto u Italiju, gdje je i danas. Za utjehu, papa Urban V. 1367. godine šalje na Trsat čudotvornu sliku Majke Božje imena “Majka milosti”. Predaja kaže da je sliku osobno naslikao sv. Luka Evanđelist.

(www.jabuia.tv)