Širokobriježanin i Mostarac na popisu od jedanaest udbaša koje traži Njemačka

Poruka da Njemačka priprema EU-uhidbeni nalog protiv jedanaest hrvatskih državljana, nekadašnjih službenika Udbe, hrvatskoj strani priopćeno je tijekom posjeta Predsjednika Gaucka, navodi Hrvatski list.

Prilikom nedavnog posjeta njemačkog Predsjednika Joachima Gaucka hrvatskoj strani priopćeno je da Berlin priprema EU – uhidbeni nalog protiv jedanaestorice hrvatskih državljana, bivših službenika i dužnosnika Udbe, zbog sudjelovanja u likvidacijama hrvatskih političkih emigranata te da je njihova predaja njemačkim pravosudnim tijelima uvjet ratifikacije konačnog pristupnog ugovora o pristupu Hrvatske EU, doznaje Hrvatski list iz ‘kuloara Ureda Predsjednika Ive Josipovića’.

Na tom popisu, navodno, nalaze se Udbini službenici koji su prvenstveno sudjelovali u pripremi ubojstva hrvatskog emigranta Stjepana Đurekovića pored Munchena u srpnju 1983. godine.

Kako piše Hrvatski list, na navedenom popisu su Goran Ljubičić (bivši službenik zagrebačke Udbe) koji je vodio neposrednu obradu nad Đurekovićem, njegovom pretpostavljenom Miši Deveriću, tadašnji šef zagrebačke Udbe Franjo Vugrinc, kao i šef Drugog odjela u republičkoj centrali u Zagrebu Josip Perković te tadašnji šef cjelokupne hrvatske Udbe Zdravko Mustač.

Nadalje Deverića, Perkovića i Mustača njemačko pravosuđe tereti i za sudjelovanje i u drugim likvidacijama ili pokušajima likvidacija hrvatskih emigranata. Deverića zbog sudjelovanja u likvidaciji Đure Zagajskog 1983. u Munchenu, Perkovića zbog priprema likvidacije Stipe Bilandžića 1977. u Kolnu te Mustača zbog trostrkog ubojstva 1967. u Munchenu (ubijeni su Mile Rukavina, Krešimir Tolj i Vid Maričić).

Također, prema informacijama Hrvatskog lista, među traženima su navodno i Branko Bradvica i Tomislav Mičić, dvojica bivših emigranata koji se sumnjiče za nezakonito miješanje u istražne postupke u Njemačkoj (pritisci na svjedoke i slično).

Širokobriježanin, Mostarac i Sarajlija na popisu udbaša koje traži Njemačka

Njemačke vlasti traže i trojicu bivših udbaša hrvatskih državljana koji navodno žive na području BiH. Radi se o Ivanu Lasiću u Širokom Brijegu, Dragi Čolaku u Mostaru i Tomislavu Kokoru u Sarajevu. Tjeralica za Lasićem raspisana je zbog njegova sudjelovanja u ubojstvu Stjepana Đurekovića, za Čolakom zbog sudjelovanja u ubojstvu Ante Đapića 1989. u Nürnbergu i Kokorom zbog sudjelovanja u ubojstvu Ilije Vučića 1976. u Stuttgartu.

Vukušić: Izneseni navodi mi izgledaju logično

Za kometar ovoga članka zamolili smo obavještajnog analitičara Božu Vukušića, autora više knjiga o djelovanju represivnog policijsko-obavještajnog aparata SFRJ protiv hrvatskih domoljuba u inozemstvu i jednog od važnijih svjedoka njemačkog pravosuđa u navedenim istražnim predmetima.

– Naravno, nemam i ne mogu imati konkretne podatke protiv kojih se sve hrvatskih državljana spremaju EU-uhidbeni nalozi u Njemačkoj, ali izneseni navodi izgledaju mi logičnim.

Međutim, u slučaju dvojice spomenutih bivših hrvatskih emigranata, navodno bliskih Josipu Perkoviću, situacija bi mogla biti znatno složenija, jer su navodno sudjelovali u pripremi likvidacije jedne osobe koju su optužili za ubojicu Brune Bušića kako bi zametnuli trag od stvarnih ubojica, ali o tome ne želim špekulirati. Također, imam neke informacije da njemačke vlasti intenzivno istražuju još jednog hrvatskog državljana koji je u vrijeme ubojstva Stjepana Đurekovića imao motel u Münchenu, u kojem su navodno ‘na crno’ noćili Đurekovićeve ubojice. Taj je navodno inače bio upleten u razne druge kriminalne radnje pa je, inscenirajući požare nad nekretnima u svome vlasništvu, i neka njemačka osiguranja oštetio za milijunske svote. Njihova predaja njemačkim pravosudnim vlastima mogla bi pomoći istraživanju i konačnom utvđivanju istine o tim raznim dubiozama, pa i prozvanima osobno ako nemaju veze s optužbama. Ako slučajno imaju, to je druga stvar i njihov problem – rekao je za Dnevno Vukušić.

O Perkoviću smo pisali još ljetos

Podsjećamo, naš portal je još u kolovozu pisao o slučaju Josipa Perkovića kada je s portala Bavarske policije maknuta tjerlica za njim, navodno na intervenciju Vesne Pusić. Tada je Perkovićev odvjetnik Anto Nobilo našem novinaru decidirano rekao da je tjeralica za njegovim klijentom ukinuta. Dodao je da ne može stoposto tvrditi zbog čega ali da ‘vjeruje da je to učinjeno zato što je Vinko Sindičić kod javnog bilježnika ovjerio izjavu kojom povlači raniji iskaz kojim je teretio Perkovića za umiješanost u ubojstvo Stjepana Đurekovića’.

Za razliku od Nobila Vukušić je još tada ustvrdio da ne vjeruje da je tjeralica ukinuta već pretpostavlja da se ona ‘trenutno po formi i sadržaju prilagođava EU-uhidbenom nalogu koji u Hrvatskoj stupa na snagu s danom ulaska Hrvatske u EU, 1. srpnja 2013., kada više neće biti međunarodnih tjeralica u dosadašnjem obliku za hrvatskim državljanima koji su kazneno djelo počinili u nekoj od država EU te utočište pronašli u Republici Hrvatskoj’.

 Gauck je u pozvao Hrvate na ‘aktivnije suočavanje s prošlošću’

Na pitanje portala Dnevno.hr mogu li potvrditi navode Hrvatskog lista da Njemačka priprema uhidbene naloge za 11 hrvatskih državljana, u njemačkom  veleposlanstvu u  Zagrebu  rekli su da ‘nemaju komentara’. Podsjetili su tek na izjave  njemačkog  predsjednika Joachima Gaucka tijekom posjeta Zagrebu  kada je pozvao Hrvatsku ‘na aktivnije suočavanje s prošlošću’. ‘Nacija se gubi ako se razmišlja o vlastitoj krivnji’, rekao je Gauck u Zagrebu, kako je prenio  njemački list Hamburger Abendblatt.   Utjecajni Die Welt  u vezi s tim dodao  je da, prema Gauckovoj filozofiji, države postaju ili jesu tek onda odrasle, kad se samokritično suoče s vlastitom, pa i bolnom prošlošću. S obzirom na činjenicu da njemački predsjednik ima samo protokolarnu funkciju, te po tome ima manje ovlasti od hrvatskog predsjednika, malo je vjerojatno da je Gauck tijekom razgovora s hrvatskim predsjednikom Josipovićem govorio o uhidbenim naloizima i  konkretnim imenima osoba koje su na meti njemačkog pravosuđa. Prema međunarodnim protokolima takve teme između dviju država rješavaju se na nižim, operativnim razinama. Što se tiče uvjetovanja hrvatskog ulaska u EU 1. srpnja i ratifikacije pristupnog ugovora njemačka vlada je u rujnu prošle godine poslala prijedlog ratifikacije u parlament, tako da je taj proces u tijeku. Berlin je najavio kako će ugovor ratificirati (ili neće) nakon zadnjeg financijskog izvješća o Hrvatskoj, koji je najavljen za ožujak ove godine.

(www.jabuka.tv)