Široki Brijeg: Od nerazvijene općine do gospodarski razvijenijeg grada

Susret i druženje gradonačelnika Širokog Brijega s gospodarstvenicima održat će se u hotelu Park u ponedjeljak 29. veljače 2016. s početkom u 19.00 sati, a poseban gost bit će predsjedatelj Predsjedništva BiH Dragan Čović.

Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, u 2015. godini u Širokom Brijegu ukupno su bila 6484 zaposlena, nezaposlenih je bilo 4330, a broj umirovljenika je 4080. U 2014. godini u 392 poduzeća u Širokom Brijegu bilo je zaposleno ukupno 5490 radnika.

Tom broju valja pridodati zaposlenike u obrtničkim i zanatskim radnjama, trgovinama, ugostiteljskim objektima i drugim samostalnim djelatnostima, javnom sektoru. Ukupno ostvarena vrijednost izvoza širokobrijeških gospodarstvenika u 2014. godini iznosila je oko 213 milijuna KM, a ukupna ostvarena dobit oko 64 milijuna KM.

U Širokom Brijegu ima oko 40 privatnih tvrtki koje ostvaruju ukupni godišnji prihod veći od pet milijuna KM, a značajan broj njih i do sto mil. pa i više.

Široki Brijeg se, prema podacima Federalnog zavoda za programiranje razvoja, u posljednjih nekoliko godina nalazi među najrazvijenijim općinama i gradovima u Federaciji BiH. Zasluge za to u najvećoj mjeri pripadaju širokobriješkom poduzetničkom duhu. U odnosu na kraj 80-ih i početak 90-ih godina prošloga stoljeća, broj zaposlenih u Širokom Brijegu se gotovo udvostručio.

U bivšoj državi tadašnja Lištica (danas Široki Brijeg) stalno je svrstavana među ekonomski najnerazvijenije općine u Bosni i Hercegovini, a koja je spadala u nerazvijene republike Jugoslavije. Krah socijalističkog sustava učinio je svoje, brojne tvrtke počinju propadati, gube se radna mjesta, a agresija dodatno doprinosi propadanju tadašnjih gospodarskih subjekata.

No, demokratske promjene, tranzicija i novi ekonomski sustav omogućuju širokobriješkom poduzetničkom duhu da se potvrdi na najučinkovitiji način. Danas Široki Brijeg ima status grada i ponosno nosi slogan: Široki brijeg – uvijek na 1. mjestu. Taj slogan skovali su dijelom navijači širokobrijeških sportskih klubova zbog čestih osvajanja prvog mjesta u bh. prvenstvima, a nastao je i dijelom zbog činjenice što su Širokobriježani u Širokom i čitavom svijetu ponosni na svoju širokobriješku dolinu i svoj sveti grad na gori te im je u srcu i duši uvijek na prvom mjestu.

Široki na prvo mjesto zna svrstati i Centar civilnih inicijativa u okviru projekta “Lokalna uprava za kvalitetu građana”. Tako je, primjerice, 2011. godine najveći indeks kvalitete života u BiH imao Široki Brijeg, ispred Banje Luke i Novog Sarajeva. I druga istraživanja svrstavaju Široki među najrazvijenije sredinama u BiH.

Jedan postotak Širokobriježana ne slaže se s rezultatima istraživanja Centra civilnih inicijativa i drugih institucija, smatrajući kako i Širokom puno toga nedostaje u infrastrukturi i komunalnom standardu da bi zauzeo tako visok o mjesto. No, posljednje dvije godine rade se zahtjevni projekti vezani uz vodovod, kanalizaciju i gradski promet.

Sarajevski sveučilišni profesor dr. Besim Spahić, boraveći u Širokom Brijegu, kazao je kako je kao student 70-ih godina prošlog stoljeća dolazio često u Široki te da je širokobriješka općina (sada grad) u dva posljednja desetljeća u gospodarskom, kulturnom i sportskom pogledu najviše napredovala od svih drugih u BiH.

Mnogi koji svake godine, ili dvije, dođu u Široki Brijeg uvjeravaju Širokobriježane kako su vidljivi pozitivni pomaci u ovom gradu, što možda ne vide oni koji su tu svaki dan. Mnogi mrmljaju na stalna “kopanja po gradu”, a onda nakon tog “kopanja” budu zadovoljni učinjenim. U Gradskoj upravi uvjereni su da će tako biti i nakon najnovijih “kopanja” po gradu. No, osim gradnje, puno toga u Širokom Brijegu zrelo je rušenje, a ponešto valja zaštititi kao arhitektonsku vrijednost.

I povijest širokobriješkog gospodarstva vezana je uz franjevce koji su u Široki Brijeg došli prije 170 godina (na Čerigaj 1844. godine). Fratri su 1860. godine nadomak crkve i samostana podigli kamenim pločama pokrivenu prizemnicu s osam malih dućana i iznajmili ih svjetovnim trgovcima. Tu i tada posijano je sjeme, a plodovi se beru i danas.

Iz tih osam malih dućana poniklo je današnjih osam velikih trgovačkih kompanija sa sjedištem u Širokom Brijegu, koje spadaju među najrenomiranije u BiH. Izgradnjom kamenog mosta na Ugrovači 1868. povezani su crkva i samostan s područjem koje se nalazi u središtu današnjeg grada. Vojna pošta otvorene je 1878. godine, a fratri su u svom posjedu imali ljekarnu, stolarsku radnju…

No, izgradnjom mosta na rijeci Lištici, koji je u samom početku 20. stoljeća povezao Široki s Mostarom, počinje značajniji iskorak u gospodarskom smislu. Poduzetni Širokobriježni počinju otvarati trgovine, gostionice, a prvi među njima, Anđeo Marušić, kovačku radnju. Na rijeci Lištici niče desetak mlinica, fratri savjetuju poduzetnije Širokobriježane da “idu k mostu”.

Već 1911. godine otvara se pomoćna pošta, a godinu dana poslije Duhanska stanica (Dogana), koja je dala veliki doprinos proizvodnji duhana i preživljavanju značajnog dijela širokobriješkog puka. Širokobriješka Duhanska stanica, kasnije Duhanokop, znala je godišnje otkupljivati blizu dvije tisuće tona duhana i zapošljavati značajni broj radnika na obradi duhana. Sjaj “žutog zlata” potamnio je krajem 80-ih i početkom 90-ih godina prošloga stoljeća. No, sve se veći broj Širokobriježana ponovno vraća uzgoju duhana.

Koliko su širokobriješki franjevci bili predšasnici i u gospodarskom smislu, govori i činjenica da su na rijeci Lištici 1936., dakle, prije 80 godina, podigli “fratarsku centralu”, jednu od prvih hidroelektrana u BiH, koja je strujom opskrbljivala samostan, franjevačku gimnaziju, kućanstva u gradu i gradsku rasvjetu. Tih 30-ih godina počinje eksploatacija boksita na području Širokog Brijega, najprije u Knešpolju, a potom u Crnim Lokvama. Sjaj “crvenog zlata” također je potamnio kad i sjaj “žutog zlata”.

No, ponovno je oživljen rad širokobrijeških Rudnika boksita, koji ove godine planiraju proizvesti oko 40.000 tona kvalitetne rude. Dva svjetska rata učinila su svoje, Široki je pretrpio velika stradanja u svakom pogledu. Dugo tavori među izrazito najnerazvijenijim općinama u jednoj od najnerazvijenijih republika bivše države.

Tek se 70-ih godina počinju graditi značajniji industrijski pogoni, kao što su Feal, Metalac, Timal, Konfekcija, podiže se hotel Park, Remont… Dobro su stajale trgovačke kuće Obnova i OTP, građevinsko poduzeće Novogradnja također, a krajem 80-ih otvara se tvornica obuće Lišto. I u socijalističkom sustavu Širokobriježani su pokazivali poduzetnički duh, nicale su brojne radnje i pogoni s više djelatnika. Taj poduzetnički duh u novom sustavu pokazao se jako uspješnim, najprije u trgovinskoj djelatnosti, a potom i u proizvodnoj. Odlazilo se, ali i ostajalo, obranilo od agresije, a valjalo se ponovno dići iz pepela. Uspješno je obavljena privatizacija jedenog dijela državnih poduzeća, a privatizacije nekih državnih tvrtki i danas su kamen spoticanja.

Privatizacija Feala smatra se jednom od najuspješnijih u BiH. U nekim privatiziranim tvrtkama dijelom je sačuvan solidan broj radnih mjesta. U Š. Brijegu sjedište je nekoliko kompanija koje imaju i po 500 zaposlenih. Očekuje se da Mesna industrija Lijanovići ponovo krene u značajniju proizvodnju i zaposli velik broj djelatnika. Neke kompanije planiraju širiti svoje pogone i zaposliti nove djelatnike. Širokom Brijegu najviše nedostaju tvrtke koje bi zaposlile jedan broj žena na Zavodu za zapošljavanje. Građevinske tvrtke, posebno A3 i Hering, dobivaju zahtjevne poslove.

Nude se sve veće mogućnosti tvrtkama koje se bave eksploatacijom i ugradnjom kamena. Neke novonastale tvrtke, kao TEM Mandeks, iskazale su se kao uspješni izvoznici, svoje mjesto pod suncem našli su širokobriješki grafičari, poduzeća koja se bave ugradnjom aluminijskih profila i bravarije, domaći trgovački lanci, arhitektonski uredi, dizajneri…

Posebno ohrabruju projekti kao što je EZ-Engineering koji se bavi inženjeringom dizajna u sektorima automobilske, zrakoplovne i željezničke industrije te brodogradnje. Počinje oživljavati i poljoprivredna proizvodnja koja je bila spala na niske grane. Računa se da se pola obradivog zemljišta u Širokom Brijegu ne obrađuje. Površine s nasadima smilja povećavaju broj hektara pod usjevima. Sve nekako “miriše” na to da bi mogla značajnije oživjeti i poljoprivredna proizvodnja pod širokobriješkim nebom. Širokobriješke industrijske zone čekaju nove projekte, ali i “slobodni prostori” u pojedinim dijelovima samog grada vape za novim investicijama. Sve ovisi o širokobriješkom poduzetničkom duhu i ljubavi prema svom Širokom.

(Večernji list | Frano Vukoja)