Pokreće se inicijativa za povratak Herceg-Bosne

Zbog činjenice da postoji snažno protivljenje prijedlogu HNS-a da se kroz izmjene izbornog zakonodavstva konačno omogući da Hrvati biraju legitimne predstavnike sve su glasniji pozitivi za vraćanjem na političke nadležnosti koje su Hrvati imali prije Daytona, odnosno Washingtonskog sporazuma.

Jedan od onih političara koji jasno i bez dlake na jeziku upozorava kako nespremnost za kompromis oko Izbornog zakona može odvesti BiH u situaciju u kojoj se izborni rezultati iduće godine neće moći implementirati, a zbog čega će biti zaustavljeni svi politički procesi u zemlji, je Mario Karamatić, predsjednik HSS-a BiH.

On je u razgovoru za Dnevni list upozorio kako nam vrijeme curi te kako bez promjene izbornog zakonodavstva koja će poštovati odluku Ustavnog suda BiH i omogućiti novi način biranja u Dom naroda koji bi Hrvatima omogućio legitimno predstavljanje treba razmisliti o alternativnom rješenju.

Karamatić nam je potvrdio kako okvirno oko kraja godine, pod uvjetom da ne bude promjene izbornog zakonodavstva, HSS pokreće inicijativu na Hrvatskom narodnom saboru kroz koju će se tražiti donošenje stava kako se treba vratiti na Hrvatsku republiku Herceg-Bosnu.

Inicijative i odluke

-Znači, mi bi išli na Predsjedništvo HNS-a s ovom inicijativom, a nakon čega bi Predsjedništvo donijelo odluku, izjavio je Karamatić.
Naša je želja da to ide ispred HNS-a, odnosno da inicijativu poguraju sve stranke.
Ukoliko HNS to ne bi prihvatio, iako ne vidim razloga da ne prihvati, mi bi to u Saboru Republike Hrvatske potegli preko hrvatskog HSS-a s kojim smo razgovarali i imamo njihovu potporu, pojasnio je Karamatić.

On je naveo kako bi srž inicijative bilo vraćanje nadležnosti hrvatskom narodu koje je imao prije Washingtonskog i Daytonskog sporazuma.

-To je dakle povratak na Hrvatsku republiku Herceg-Bosnu. Jer, kroz Washington i Dayton Hrvati su grubo oštećena strana. To je izvan svake razumne sumnje-dovoljno je pogledati inicijative visokih predstavnika i nametnute odluke, dodao je Karamatić.

Biranje legitimnih predstavnika

Ovu će inicijativu, naveo je on, pokrenuti ukoliko se do kraja godine ne donesu promjene Izbornog zakona jer u suprotnom, dodaje, neće biti nikakva mogućnost implementacije izbornih rezultata.
-U tom bi slučaju ušli u jedan začarani krug, jer onda nema Parlamenta; nema tko donijeti izmjene izbornog zakona.
U principu Federacija u prvom redu, ali i BiH ostaju u statusu kojeg sada ima Mostar. To nikomu normalnom nije u interesu, stoga je bolje vratiti se na početno stanje, kaže Karamatić.

Okvirni rok je kraj godine, a Karamatić navodi kako bi se inicijativa pokrenula ukoliko ne dođe do usvajanja bilo kakvihpromjena Izbornog zakona koje će omogućiti implementaciju izbornih rezultata, ali i omogućiti da Hrvati biraju svoje legitimne predstavnike.

A takvo što su i predvidjele hrvatske stranke kroz Prijedlog izmjene Izbornog zakona koji je dobio potporu na Domu naroda. U Prijedlogu su obrađene tri tematske cjeline, a prva se odnosi na popunjavanje Doma naroda Federacije BiH sukladno presudi Ustavnog suda BiH.

Naime, odlukom Ustavnog suda sukladno apelaciji Bože Ljubića osporene su odredbe Izbornog zakona BiH koje govore o popunjavanju federalnog Doma naroda. Sud je u odluci naveo kako je očito da navedene odredbe Izbornog zakona omogućavaju da predstavnicima jednog konstitutivnog naroda u zakonodavnom tijelu županije legitimitet daju predstavnici drugog konstitutivnog naroda.

Ovom presudom je potvrđeno i kako načelo konstitutivnosti naroda u Federaciji, u kontekstu Doma naroda, može biti ostvareno samo ako se popunjavanje Doma naroda temelji na jasno preciziranim kriterijima koji trebaju dovesti do što potpunijeg predstavljanja svakog od tri konstitutivna naroda. Nakon što u predviđenom roku nisu donesene promjene Izbornog zakona Ustavni sud je stavio izvan snage dvije odredbe koje se odnose na federalni Dom naroda.

U tom kontekstu politički predstavnici hrvatskog naroda ističu kako implementacija izbornih rezultata ne bi bila moguća bez promjene Izbornog zakona, a samim tim ne bi moglo doći ni do imenovanja nove federalne vlasti, čije formiranje i počinje u federalnom Domu naroda.

(Dnevni list)