To će se odraziti i na stanje ključne steno-endemske vrste riba, prikanac, koja trenutno obitava većinom u kanalima i gornjem sjeverozapadnom dijelu koji će presijecati buduća brza cesta. Planiranom izgradnjom premostit će se rijeka Lištica u sjeverozapadnom dijelu te je planirano izmještanje korita rijeka Crnašnice i Mokašnice.
Izgradnja buduće ceste planirana je da se pruža kroz jedini preostali očuvani dio Mostarskog blata, čime se gube vrijedna staništa ptica, odnosno najvažnija odmarališta za ptice na migraciji i najvažnija gnjezdilišta za veliki broj rijetkih i ugroženih vrsta.
Put koji presijeca polje dovest će do promjene u vodenom režimu, čime će se narušiti periodično plavljenje, što pogoduje širenju invazivnih vrsta biljaka.
S obzirom na to da je izrađena studija utjecaja na okoliš u segmentima proturječna i manjkava, iz WWF-a su uputili komentare u kojima se naglašavaju dodatne mjere za zaštitu okoliša.
Uz monitoring, koji je naveden u studiji kao jedina mjera, predlažemo da se građevinskim radovima osigura stanište na određenim dijelovima tijekom cijele izvedbe radova te da se uz pomoć biologa, ihtiologa i ribara prikanac izlovi na mjestima gdje obitava i unese na nova područja u Mostarskom blatu koja neće biti pod utjecajem radova, napomenuo je Vedran Kordić iz WWF Adrije u BiH.
Također je istaknuto da praćenje stanja vrste ne može biti mjera ublažavanja negativnih utjecaja, kao i to da je metodologija analize utjecaja kojom se opisalo da spomenuti negativni utjecaji neće biti značajni nije jasna.
Foto: Zlatko Onešćuk
Mostarsko blato ispunilo je stroge kriterije za područje od međunarodnog značaja za ptice (IBA područje) jer se svake godine tisuće ždralova, šljukarica, pataka, roda, žličarki, ptica grabljivica i drugih vrsta zadržava se u ovom polju. Mostarsko blato predstavlja najvažniju migratornu stanicu ždralova na Balkanu.
Svake godine evidentira se oko 2.500 jedinki na vlažnim livadama između Lištice i Mokašnice. Ako uzmemo u obzir da jedan broj ptica konstantno odlazi, a druga jata dolaze, stvarni broj ždralova koji prođe kroz Mostarsko blato mjeri se u nekoliko desetina tisuća jedinki, naglasio je dr. Dražen Kotrošan iz Ornitološkog društva ”Naše ptice”.
Foto: Zlatko Onešćuk
I pored značaja za ptice, kako na državnoj tako i na međunarodnoj razini, Mostarsko blato još uvijek nije zakonski zaštićeno, zbog čega se najvažnija staništa ptica nalaze pod konstantnim pritiskom i nepovratno nestaju. Očuvanje korita Lištice i Mokašnice, prirodnog vodnog režima i poplava, ključni je faktor za opstanak jedinog preostalog očuvanog dijela polja.
Očuvanju ovog područja doprinosi i projekt koji provodi Udruga Dinarica (WWF Adria u BiH), a financira Critical Ecosystem Partnership Fund, u sklopu kojeg projektni tim promatra ponašanje 35 jedinki s Mostarskog blata te će ih probati izmrijestiti do proljeća. Na osnovu ovog eksperimenta napravit će se preporuke za intervencije u terenu.
(www.jabuka.tv)
Elon Musk je u travnju 2022. godine najavio preuzimanje Twittera, da bi pola godine nakon…
Prije tri i pol tjedna podignuta je optužnica protiv bivšeg HDZ-ovog ministra obrane RH Marija…
Nogometaši Manchester Cityja obranili su naslov prvaka engleske Premier lige nakon što su u domaćem…
[gallery ids="687058,687061,687062,687060,687059"] Članice Taekwondo kluba Poskok iz Kočerina kod Širokoga Brijega Nika Vukoja i Sara…
Jedna osoba iz Gacka poginula je u nedjelju u Bileći kada je dizalica dotakla dalekovod,…
Roman Gruđanina Željka Andrijanića ''Pisma iz vječnosti'' bit će predstavljen u utorak, 21. svibnja, u…
Komentari:
De ne kaki...već godinama se smanjuje broj ptica a nema brže čest. Po vam treba život stati zbog 30 jedinku ptica..
Jedine zivotinje su blaćani njih slobodno ugrotite ionaku su nizaceg
Koji bolesnik, žurno na ličenje
Lako je za cestu, sacuvajte Blato od odpadnih tvari iz tvornice.
Triba cestu brzu primistit sjevernije bliže gradu ,krtine dubrava kočerinsko polje tunel a ne mora i izlaz na grudsko vrilo ili bobanova draga naj bliže najjeftinije i najnapučeniji dio a netko voli komplicirat zbog malo više sebi a nema tice ili prikanca do prasice živi bili promislite ,na dobro vam doša badnji dan ,Božić i sveto porođenje Isusovo
WWF su obicni huškači, sto ne zaustavite pomor na Hitovu blatu zbog centrala na Drini. Nikad ni slova o tome, a stotine vrsta u pitanju a ovdi samo jedna ptica. Sramota!
Gornji horizonti nemaju veze sa krivom Drinom.Sve ove dušebrišničke organizacij služe za manipulacije i izvlačenje javnog novca.Iza njih stoji duboka politika i po njihovom nalogu se oglašavaju
Što se nitko ne zauzme da se uklone brane koje su pretvorile rijeku u baruštinu.
Ovi likovi koj se pored svih mogućih društvenih problema bave prikancima nek se zapitaju mogu li išta korisnije radit.
A ti, šta ti korisna radiš osim što pametuješ po portalima.
Ma koji prikanci ,njima je Feal odavno namjenio genocid.
Pogledajte ovu sliku gore. To nedjelo koje vidite uradila je Elektroprivreda. Izmijenjen je tok rijeke Lištice, što će se sigurno odraziti na život prikanaca i drugih životinja koje žive u rijeci. Tko je dao dozvolu za ovaj ekocid i čemu ovo služi? Pretpostavljam da dozvolu nisu ni pitali. Ovo je idiotizam.
Vi ste dobro prošli u Širokom.
U Grudama je grade kroz naselje valjda da zaštite lovno područje.