O radu Fakulteta prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti Sveučilišta u Mostaru, novim smjerovima, projektima, planovima…, razgovarali smo s dekanom tog fakulteta prof. dr. sc. Mariom Vasiljem, piše Večernji list BiH.
Ovih dana završili su upisi na Sveučilištu. Kakvo je zanimanje studenata za studijske programe Fakulteta prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti Sveučilišta u Mostaru?
Drago mi je što razgovor počinjemo najaktualnijom temom ovih dana na Sveučilištu, a to su upisi studenta. Zanimanje za studijske programe Fakulteta prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti potpuno je isto kao i prethodnih godina.
Uvjeren sam, s obzirom na smanjeni broj djece upisane u osnovne i srednje škole, kako bismo i mi imali manji broj upisanih studenata nego prethodnih godina da nismo pratili interese tržišta rada. Upravu FPMOZ-a čine prodekani, pomoćnik dekana, pročelnici i ja, kao dekan, svi iz uprave su profesori s različitih znanstvenih područja, što je vrlo bitno za praćenje trendova na tržištu rada i na području prirodoslovlja te na području odgojnih znanosti.
U skladu s tim pokrenuli smo studij edukacijske rehabilitacije i Sveučilišni odjel prometa i logistike, smjer cestovnoga prometa, koji nas čine posebno ponosnima jer smo uložili mnogo truda i napora kako bismo na Sveučilištu u Mostaru pokrenuli te studije. S obzirom na to da su to zvanja koja su tražene na tržištu rada, navedeni studiji privlače veliki broj studenata.
Nastavni plan i program studija edukacijske rehabilitacije usklađen je s planom i programom studija edukacijske rehabilitacije Sveučilišta u Zagrebu, a samim time i diplome priznaje Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora i u EU.
Drugi studij, na koji smo jednako ponosni, je Sveučilišni odjel prometa i logistike, smjer cestovnoga prometa. Plan i program studija, održavanje nastave, izvođene praktične nastave, gostujuće profesore, prostor za izvođenje nastave i ostale važne čimbenike u pokretanju jednog studija organizirali su djelatnici i profesori FPMOZ-a, što je u isto vrijeme bio veliki izazov. Od ove akademske godine pokrenuli smo inicijativu o pokretanju studija predškolskog odgoja i razredne nastave u Vitezu. Bez obzira na financijski aspekt dislociranih studija, društveno smo odgovorni i želimo pružiti mogućnost studiranja svima onima koji ne mogu doći studirati u Mostar.
Još jedan pokazatelj naše odgovornosti u društvu je dislocirani sveučilišni odjel u Orašju i studij glazbene kulture u Kreševu, koji smo pokrenuli još 2014. Bez obzira na velike izdatke koje imamo na tom studiju s obzirom na mali broj studenata i veliki broj profesora koji putuju i predaju u Kreševu i Orašju, nastojat ćemo održati te studije i omogućiti studiranje svima koji to žele, a ponovno naglašavam, nemaju mogućnost dolaska u Mostar.
Koji se trendovi mogu prepoznati kroz upise? Što zanima novu generaciju studenata?
Za sljedeću akademsku godinu imamo najveći broj studenata upisan na studij edukacijske rehabilitacije i studij informatike. U odnosu na prethodnu godinu povećan je broj upisanih studenata na studij prometa. Godinama bilježimo veliko zanimanje novih generacija za studij informatike s obzirom na to da nakon završetka ovog studija imaju veliku mogućnost zapošljavanja.
Ne radi se samo o tome da je ta struka moderna i vrlo tražena nego i da su upravo studenti našeg fakulteta, koji su završili po našem programu, vrlo traženi kao programeri od tvrtki na našim područjima i šire.
Poznato je da ste najveći fakultet na Sveučilištu po broju studenata. No vi ste vrlo aktivni u brojnim akademskim procesima. Što biste istaknuli kao ključne rezultate u protekloj akademskoj godini?
Na samom početku mog mandata postavljeni su jasni ciljevi: studenti, profesori i djelatnici Fakulteta prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti jesu i bit će središte Fakulteta i našeg interesa. Bez te tri komponente nismo htjeli, niti smo namjeravali funkcionirati.
Suradnjom studenata, profesora i djelatnika FPMOZ-a nastojimo biti prepoznatljivi te društvenoj zajednici šaljemo poruku da uistinu želimo biti snažni u znanstveno-istraživačkom radu, kulturnom i društveno korisnom radu. Postavili smo težak zadatak: sudjelovanje i ostvarivanje u važnim i društveno značajnim projektima. Za početak spomenimo organizaciju 5. po redu likovne kolonije “Krešimir Ledić”. Sada već tradicionalni događaj na Fakultetu prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti je ove godine, prema mišljenju mnogih, nadmašio po kvaliteti i sadržaju sve prethodne.
To mi je bilo posebno drago čuti jer upućuje na činjenicu da se nismo umorili i da s još većim elanom idemo naprijed te uživamo u onome što radimo. Ovim putem zahvaljujem Matici hrvatskoj u Mostaru i njezinoj predsjednici prof. dr. sc. Ljerki Ostojić što su prepoznali značaj i kvalitetu likovne kolonije “Krešimir Ledić” i uvrstili je u program manifestacije “Proljeće s Maticom”.
Rekli ste da smo najveći fakultet po broju studenata, a važno je naglasiti da smo i jedan od najvećih fakulteta po broju studijskih programa. Naša društvena odgovornost nalaže nam da se svakom studiju posvetimo jednako i da svaki razvijamo u skladu s europskim trendovima. Znamo svi kako imamo studij predškolskog odgoja i studij razredne nastave, koji su najvažniji čimbenik u odgojno-obrazovnoj vertikali djeteta.
Tako bih za ovu godinu izdvojio projekt “Teacher” čiji smo sudionici i u okviru kojeg radimo na modernizaciji i inovaciji nastavnoga plana i programa studija predškolskog odgoja, što je od velike važnosti za postizanje veće kvalitete tog studija. Usvajanjem novih kompetencija osigurali bismo otvorenost za kontinuirano učenje i unapređivanje prakse u ustanovama ranog i predškolskog odgoja, kao i kompetentnosti odgajatelja koji će raditi s djecom predškolske dobi.
Naglasak je stavljen na odgovornost, znanje, autonomiju, kreativnost i humanost koju bi odgajatelji trebali posjedovati te kontinuirano izgrađivati.
Cilj svake odgojne ustanove ranog i predškolskog odgoja, kao i roditelja i odgajatelja, trebao bi biti zajednički, a to je dobrobit djeteta. Posebno sam ponosan na prijavu projekta koji smo predali Norveškom fondu zajedno s partnerskim sveučilištima.
U okviru tog projekta bismo modernizirali nastavničke studijske programe i pripremali studente, buduće nastavnike, za nastavu izvan škola. Mišljenja sam kako ćemo dobiti pozitivan odgovor za taj projekt koji bi trajao 5 godina i bio jedan od prvih na našim prostorima u kojem bi se radilo o temi škola u prirodi, vrlo modernom načinu obrazovanja u ostalim dijelovima svijeta. Tim projektom pokazali smo da mislimo na dobrobit najmlađih i stavljamo njihovo obrazovanje u prvi plan, što i jest naša najvažnija zadaća. Isto tako smo ove godine radili pojačano na povezivanju studija kineziologije sa sportskim klubovima u BiH.
Želimo naše terene ustupiti sportašima i njihovim klubovima, želimo provoditi istraživanja i znanstvene radove u suradnji s nogometašima, rukometašima i drugim sportašima u Mostaru i BiH. Surađujemo s HMRK Zrinjski, s Akademskim plivačkim klubom Zrinjski, plivačkim klubovima Orka i Velež te brojnim drugim sportskim organizacijama i udrugama. Posebno smo ponosni na projekt koji planiramo u suradnji s HŠK Zrinjski Mostar, a to je uređenje nogometnog terena u kampusu u Rodoču na kojem bi nogometaši kluba Zrinjski odrađivali treninge.
I ove godine planiramo kulturni događaj “Jesen na FPMOZ-u” u sklopu kojeg ćemo, kao i do sada, organizirati izložbu, koncerte, znanstvene konferencije, o čemu ćemo informirati javnost navrijeme.
Od samog početka mandata velike napore ulažemo u poboljšanje kvalitete nastavnoga rada, znanstveno-istraživačku djelatnost, razvijanje i stvaranje boljih uvjeta studiranja i rada na fakultetu.
Tako danas FPMOZ ima moderno opremljene laboratorije, informatičke učionice, dvorane za kineziologiju, svlačionice, bazen, vanjske terene, kantinu, sve što je potrebno studentima, profesorima i djelatnicima kako bi se u prostorijama fakulteta osjećali kao da su doma.
Mnogi ističu vaše aktivnosti u razvoju kampusa u Rodoču. Tu dominira studij fizičke kulture. Poboljšavate uvjete, unapređujete nastavu?
Ovdje mi je dužnost pohvaliti bivšu upravu fakulteta koja je prepoznala potencijal kampusa u Rodoču i napravila prve poteze premještajući određene studije u prostor koji se pokazao kao izvrstan razvojni put infrastrukturi fakulteta, osobito kada je u pitanju studij kineziologije, ali u njemu su danas i drugi studiji: zemljopis, biologija, kemija, turizam i zaštita okoliša, znanost o okolišu i glazbena kultura, došli do nužnoga prostora i odgovarajućih pretpostavki za rad i djelovanje.
Svaki studij pokušavamo uklopiti u život, rad i djelovanje šire društvene zajednice. U tom smo smislu otvoreni za povezivanje sa svim zainteresiranima društvenim organizacijama, pojedincima i klubovima. Zahvaljujući ulaganju u infrastrukturu, danas imamo laboratorije kemije 1 i 2, laboratorije biologije 1 i 2, znanstveno-istraživački laboratorij koji nosi ime Ruđera Boškovića.
Zbog kontinuiranog ulaganja u infrastrukturu i kvalitetu nastavnoga procesa održali smo najviše sati nastave na Sveučilištu u Mostaru u protekloj akademskoj godini, što je itekako veliki uspjeh. Naravno, tu nismo stali. Tako smo u ovoj godini krenuli u renoviranje svlačionica i dvorana. Planiramo svečano otvaranje renoviranih objekata na jesen u sklopu kulturnog događaja “Jesen na FPMOZ-u”.
Ovih dana izvršena je pravna integracija Sveučilišta i donesena nova strategija razvoja. Kako vi gledate na taj proces?
Svi koji me poznaju znaju da na taj proces gledam u vrlo pozitivnom svjetlu. Integracija je u ovoj fazi razvoja Sveučilišta bila nužan korak. Ovaj proces se vodi s idejom otklanjanja određenih poteškoća pojedinih fakulteta i uravnoteženja naših međusobnih odnosa kao sastavnica istog sveučilišta. Sve ono što je dobro i što vodi harmonizaciji odnosa, kao i izgradnji funkcionalnog sustava treba poduprijeti.
Fakulteti su kao zasebne ustrojbene jedinice učinili mnogo za razvoj Sveučilišta, svatko na najbolji mogući način koji je iznašao u tom trenutku. Integrirani i udruženih snaga možemo biti samo bolji. Već sada vidim mogućnost sveučilišnih interdisciplinarnih studija, zajedničkih znanstvenih projekata i još mnogo drugih prilika koje će se same od sebe upućivati kako vrijeme odmiče.
Što smatrate ključnim izazovima na vašem fakultetu, pa i Sveučilištu?
Nastaviti poboljšavati uvjete rada. Održati i unaprijediti dosegnute standarde odgojno-obrazovnoga rada. Poboljšati suradnju sa svim relevantnim institucijama. Svim studijima omogućiti kvalitetan praktični dio nastave.
Jače i čvršće povezivanje s odgojno-obrazovnim institucijama, od predškolskih ustanova do srednjih škola, našem studiju edukacijske rehabilitacije omogućiti rad s odgovarajućim ustanovama, od osoba s poteškoćama u razvoju do osoba potrebnih odgovarajuće rehabilitacijske skrbi. Studijima turizma i zaštite okoliša suradnju s odgovarajućim institucijama i organizacijama, kao i studiju cestovnog prometa. Nastaviti jednako dobru suradnju s Rektorskim zborom RH i hrvatskim sveučilištima i fakultetima.
I ovom prigodom zahvaljujem svakom profesoru na dolasku, predavanju, stručnoj i znanstvenoj pomoći, bez njih mi bismo bili siromašniji za iskustvo pripadanja, zajedništva i istinske suradnje.
Što ćete poduzeti kako biste idućih godina bili još uspješniji, a znamo da dolaze godine većih izazova, možda i kriza za Sveučilište uvažavajući demografske procese?
Sve što je u mojoj moći. Nadam se da ćemo pronaći mogućnosti za osmišljavanje studijskih programa potrebnih društvenoj zajednici i tržištu rada. U ovom smislu, kao što sam već rekao, a koje želim ponoviti zbog velike važnosti, iznimno sam ponosan na otvaranje studija edukacijske rehabilitacije i Sveučilišnog odjela prometa i logistike, smjera cestovnoga prometa koji su se potvrdili kao društvena potreba.
U ovom smo smislu voljni za suradnju i za bilo koju drugu potrebu i ideju, koja se pojavi u granicama naših kompetencija našeg znanstvenog i nastavnoga osoblja, pa čak i iznad toga u odgovarajućoj mjeri, oslanjajući se na iskustvo suradnje s prijateljima iz RH. Odgajanje i osposobljavanje te daljnje unapređenje naših kompetencija: profesora, asistenata i suradnika stalni je izazov kako bismo mogli odgovoriti na društvene izazove.
Neke procese nije moguće zaustaviti djelovanjem izoliranih subjekata, ali čvrsto vjerujem da se to može učiniti u sinergiji zajedničkoga djelovanja svih relevantnih čimbenika koji žele dobro ovoj zemlji i ovom narodu. U tom sam smislu uvijek na raspolaganju, uz moj već poznati moto: “Lagano, pomalo i samo naprijed”.
(www.jabuka.tv)
U organizaciji Grada Širokog Brijega i Športskog saveza Grada Širokog Brijega, u utorak, 7. svibnja…
Dan širokobrijeških branitelja i 33. obljetnica zaustavljanja tenkova agresorske JNA koji se održavaju u sklopu…
Martin Erlić (26) prije dvije godine nametnuo se Zlatku Daliću i od tada je konstantno…
Na izgradnji Koridora Vc trenutno je aktivno osam gradilišta, na kojima je angažirano blizu 2.000…
Zračna luka Mostar ima dogovoreno 20 povremenih charter letova malteškog prijevoznika Luxwinga ove ljetne sezone.…
Nogometaši Barcelone vratili su se na drugo mjesto ljestvice španjolskog prvenstva 4-2 (1-2) domaćom pobjedom…
Komentari:
Bolje da nista ne govoris
ti si jedan obican lopov I jadnik dno dna
Nemaš ti pojma Mario šta je tržište. Znaš se samo ulizivati vlastima i tako ploviš cijeli život. Stvarne vrijednosti su ti velika nula.
Ufuranko stakorskog izgleda opet prica gluposti.
Kriminalac kohe stite hercegovacki franjevci
Lako je pricati i zavlaciti sirotinju da vam daju zadnji dinar za proklete semestre u Mostaru a drzati restorane po Medugorju i mlatit pare
Pare u jednu kasu svih fakulteta ,stroga kontrola,transparentnost prema javnosti.Sigurno bi školarine bile u pola manje.Ovako Dekani putuju troše i kupuju auta.
Da kad bi sposoban i pošten upravljao novcima, a ne onaj koji za sobom vuče kolonu svojih ljudi koji će upravljat svime. Gdje god je bio šta je ostavio iza sebe?
Prodavac diploma
Da je prave drzave davobi ti bio u zatvoru,majmune jedan, a nebi se sepurio.Ali nicija nine do zore
Stvarno mi nije jasno kako se profesorima ovog Sveučilišta da toliko lagati i opravdavati nekakvim ''potrebama tržišta'' štancanje studija na pokretnoj traci. Mostar nema resurse ni kadar za održavanje tih studija, jedva se održavaju postojeći a sad bi trebalo uvoditi i nove. Svakoj budali je već postalo jasno da se radi o čistom ubiranju novca za zaposlene na fakultetima.