O pomami za unosim poslom sa smiljem, koje je zbog svojih čudesnih sastojaka u farmaceutskoj i kozmetičkoj industriji nazvano “biljkom vječite mladosti”, a u Hercegovini zbog dobre zarade od proizvodnje “žutim zlatom” za Klix je govorio predsjednik Odbora za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH Ahmed Džubur.
On je godinama bio na čelu Agromediteranskog fakulteta u Mostaru i pažljivo je pratio fenomen “smiljomanije” na jugu BiH.
Referirajući se na sami početak pomame za smiljem, koja je bila najevidentnija u Hercegovini, podsjeća da Bosna i Hercegovina do prije sedam godina uopće nije znala za plantažnu proizvodnju smilja, izuzimajući jedan mali zasad kod Stoca, vrlo simbolične površine.
Ono što je rađeno sa smiljem u smislu destiliranja, rađeno je tako da su ljudi brali iz prirodnih populacija i prodavali to smilje po niskim cijenama da bi se ono kasnije uglavnom destiliralo, podsjeća Džubur.
Međutim kako je prije nekoliko godina u Francuskoj krenula ekspanzija proizvodnje produkata na bazi smilja, došlo je do nagle potražnje za ovom biljkom na svjetskom tržištu, što su mnogi vidjeli kao dobru priliku za zaradu, a u cijeloj priči posebno su se istaknuli Hercegovci.
Tada je u Hercegovini počela plantažna proizvodnja, gdje su za nekoliko godina površine pod smiljem postale tolike da je Bosna i Hercegovina bila globalno najveći plantažni proizvođač smilja na svijetu, priča Džubur za Klix.ba.
U tom momentu maksimalna cijena smilja je bila 5,20 KM po kilogramu svježe mase, što je bila izuzetno dobra zarada. Ali kako je cijena jedne litre ulja na tržištu bila iznad 3.000 eura, masovno su se počele otvarati destilerije u Hercegovini.
Slična euforija je bila u Hrvatskoj, Crnoj Gori i djelomično u Albaniji, jer je u svim ovim zemljama došlo do naglog povećanja površina pod smiljem, što se, kako Džubur ističe, neargumentirano pripisivalo tome da je zbog rata u Siriji Sirijcima onemogućeno da proizvode smilje za svjetsko tržište, a to je bila netočna informacija.
U to vrijeme farmaceutska i kozmetička svjetska industrija, kao i sve druge branše, prave globalne sajmove, prije svega sajmove eteričnih ulja, gdje se pojavljuju najznačajniji proizvođači i ponuđači i naravno oni koji treba da otkupe ta ulja. A na sajmu u njemačkom gradu Essenu pojavio se najveći broj ponuđača iz ovih krajeva, kaže Džubur za Klix.ba.
Ogroman broj ljudi je, kako ističe, tada ušao u biznis tako da su stotine i tisuće hektara do tada potpuno neobrađenog zemljišta, klasičnog krša i kamenjara pretvorili u plodna zemljišta korištenjem traktora i velikih freza s više od 300 konjskih snaga i proizvodilo se smilje. Ali, naglašava Džubur, tako da se nije radilo niti se u nekim slučajevima željelo uvažiti da to smilje, odnosno njegovo eterično ulje, mora biti ekološki potpuno čisto.
Ljudi su u borbi protiv bolesti i štetočina koristili kemijska sredstva koja u sebi imaju svega, od rezidua, teških metala, pesticida i svega što se kod proizvedenog eteričnog ulja nije moglo sakriti. Sofisticirane kemijske analize koje su rađene u Institutu u Beogradu su pokazivale da je hercegovačko ulje u brojnim slučajevima potpuno nepodobno za upotrebu, ne samo za farmaceutske nego i kozmetičke svrhe. Onda se od situacije euforije da je ulje prodavano u startu za više od 3.000 eura došlo u situaciju da je cijena ulja pala praktično na 400 eura, pojasnio je.
Uzimajući u obzir činjenicu da se u procesu destiliranje radi dva puta tijekom godine i da se za proizvodnju jednog litra ulja potroši sirovina, energije i drugih resursa gotovo koliko se na kraju naplati, to je postao proces koji se ne isplati.
Nauštrb jednog broja ljudi koji su bili spremni da proizvedu ekološki i organski prihvatljivo ulje, oni koji uopće nisu gledali kako da dođu do cilja su se koristili nedopustivim sredstvima da ostvare zaradu od smilja kako su i zamislili.
Džubur priča kako se događalo čak i to da su neki proizvođači sadnice smilja, kad im dođu bolesti i štetočine, ili kada im listovi tih zeljastih stabljika požute, s ciljem da ih prodaju prskali farbom zelene boje, što je kroz proces asimilacije dovodilo do toga da je ulje katastrofalnog sastava.
Čak je bilo primjera i da se takvo ulje, koje je prodavano na inozemnom tržištu, nerijetko miješalo s jestivim uljem, tako da je došlo do situacije da su međunarodni farmaceutski i kozmetički stručnjaci zaključili da kupovina ulja iz BiH nije pouzdana i da je treba izbjegavati. To je glavni razlog kraha, ustvrdio je Džubur.
Naglašava da i danas kvalitetno eterično ulje ima cijenu koju je imalo i prije euforije, ali da su tu, zbog ljudi koji su se neodgovorno bavili produkcijom, čak i oni koji su sve radili kako treba došli u situaciju da nisu mogli prodati ulje i onda su ga davali po najnižim cijenama.
Danas, prema informacijama s terena, imamo oko 20 posto onih koji su krenuli u taj proces da su se ipak zadržali u biznisu sa smiljem, a to su ljudi koji nikada nisu imali problema s kemijskim analizama i koji su sačuvali povjerenje svojih partnera iz inozemstva, zaključio je Džubur.
(www.jabuka.tv)
Zamjenik predsjednika Domovinskog pokreta Mario Radić rekao je da s HDZ-om još uvijek nisu ništa…
[gallery ids="683062,683064,683060,683055,683059,683057,683058,683063,683054,683061,683056"] Posušje bi uskoro moglo dobiti novi poslovni centar. Riječ je o projektu koji…
[gallery ids="683049,683046,683051,683047,683050,683048"] Biciklistička karavana prijateljstva Mostar – Vukovar stigla je na pola puta, točnije općinu…
[gallery ids="683039,683035,683040,683036,683033,683034,683042,683043,683038,683037"] Više od stotinu natjecatelja trčalo je preko 112 stepenica na drugom izdanju jedinstvene…
[gallery ids="683027,683028,683030,683029"] Nogometaša Igmana iz Konjica pobijedili su Tuzlu City s 2:1 u derbiju začelja…
Lijepe vijesti stižu iz obitelji Grašo! Naime, glazbenici Petar Grašo i Hana Huljić Grašo postat…
Komentari:
slusajte vi Dzumbura daleko ce te dogurati u zivotu samo sadite da je cjela Hercegovina pod smiljem nemoze pokriti 1 posto svjeckog trzista
Profesora dobro znam i svaka mu je na mjestu..
Smilje sa pesticidima ne prolazi vani.
Ma u bilo cemu pesticidi ne trebaju nikome, niti to prolazi nigdje.
Kad je propao biznis s uljem krenuo je masovni egzodus koji ni do danas nije stao.
Pa eto corone pa sad se opet vracaju doma.
Pričalo se glupi bosanci..Bgmi oni su dobri//Da vidite tek hercegovce.
Šta on reče i dalje cijena 3000€ samo neće nitko da kupi made in BiH zbog kemijanja?
Bas tako stavljaju kemiju maltene u sve duhan, kupus, itd. To kvari biznis.
I kao u svakome poslu tko je ostao uporan i borio se taj je nesto i zaradio a ne mi ja prvi sam mislio se od toga opariti ,ali ne ide to lako svaki posao je maraton a ne utrka na sto metara
Nije problem sa cmiljem, nego je problem tko cmilje sadi. Kada pojedinci sade cmilje to je pun pogodak, isti da pocmu eksere saditi uzmu pare, hoce ih i naprave posao. Kada je sirotinja pocela saditi cmilje tu je zavrsila svoje nade za dugo vremena.
Čim su ovi neki tajkunčići počeli sadit cmilje i brda primišćat znalo se da običan čovik nema šta tu tražit!
1995,
Uvijek im malo samo grabe.
Lako je smilje saditi, ali problem je ulje od s milja prodati. To nitko ne govori, zato su ljudi i prestali saditi. Nemojte bulazniti
Jesi ti glupane uopće pročitao tekst?
Znalo se da ce brzo doc pusiona na cmilju.Bogati Ercegovci su poletili da budu jos bogatiji.Meni je zao sitne raje usta ih se uvali.
Gdje prodati ulje? Imam 1.5 litra jos od samih pocetaka sa smiljem i jos ga nisam prodao ?
U Borak da Lijan pece ustipke na njemu kazu da on otkupljuje.