Od tog iznosa čak 46% potrošile su tri elektroprivrede u BiH, a taj postotak je vjerojatno i veći budući da sva ovisna poduzeća nisu objavila ove podatke.
Troškovi reprezentacije u javnim preduzećima u BIH su od 2015. do 2018. porasli za 50%, pa se 2018. godine u te svrhe trošilo oko 4,6 milijuna KM, dok je taj iznos 2015. bio oko 3,1 milijun KM, pokazuju podaci kojima raspolaže baza podataka Transparentno.ba.
Ovakav rast dolazi u razdoblju kada većina javnih preduzeća gomila dugove i gubitke, iako se troškovi reprezentacije po zakonu pravdaju samo uz uslov da su nastali radi unapređenja poslovanja.
Prema ekonomskoj klasifikaciji troškovi reprezentacije se svrstavaju kao nematerijalni troškovi u okviru poslovnih rashoda. Tako oni uključuju troškove reprezentacije u poslovnim prostorijama i na sajamskim i drugim manifestacijama, troškove ugostiteljskih usluga kao što su hrana i piće, troškove prenoćišta i ishrane poslovnih partnera kao i troškove za poklone.
U poslovnom svijetu predstavljaju sasvim normalnu pojavu koja otvara vrata suradnje s poslovnim partnerima, ali kako javna poduzeća najčešće posluju s pozicije monopola nad tržištem u okviru kojeg posluju, svrha ovolike potrošnje je u najmanju ruku upitna.
Opravdanost “troškova reprezentacije radi unapređenja poslovanja” je još manje vidljiva ako se u obzir uzme da ova poduzeća iz godine u godinu bilježe sve lošije poslovne rezultate. Zbrojni dugovi javnih poduzeća u BiH iznose oko 26 posto BDP-a i to uključuje blizu 4 posto BDP-a u zakašnjelim neizmirenim obavezama za poreze i doprinose, pokazuje analiza MMF-a iz 2019.
Rastu potrošnje najviše doprinose tri elektroprivrede u BiH koje, bez obzira na status neupitnog monopola troše milijunske iznose na troškove reprezentacije. Od ukupno 18,2 milijuna koliko su za četiri godine potrošila sva javna poduzeća u BiH, samo su ovisna poduzeća iz sastava Elektroprivrede Republike Srpske iskazala troškove reprezentacije od 6 milijuna KM. Na ovo treba dodati i troškove Matičnog poduzeća Elektroprivrede RS koje odbija objaviti podatke o poslovanju, zbog čega je TI BiH nedavno dobio sudski spor protiv ovog javnog poduzeća.
Financijski izvještaji Elektroprivrede Hrvatske zajednice Herceg Bosne pokazuju da je ovo poduzeće 2018. godine iskazalo 55% veće troškove reprezentacije u odnosu na 2016. Ipak najveći iznos od preko pola milijuna KM na ugostiteljske usluge potrošen je u 2015. godini, čime je ovo poduzeće postavilo svojevrstan rekord u cijeloj BiH za razdoblje obuhvaćeno ovim istraživanjem.
Elektroprivreda Bosne i Hercegovine u ovom razdoblju trošila je između 170 i 230 tisuća KM godišnje na usluge reprezentacije. Potrebno je naglasiti da sva ovisna preduzeća nemaju javno objavljene podatke o iznosima koje su potrošili u ove svrhe za razdolje koji je bilo obuhvaćeno istraživanjem. I pored monopola na tržištu. Javna poduzeća iz energetskog sektora su vodeća po pitanju potrošnje na ugostiteljske usluge tako da dominiraju na listi 10 najvećih potrošača u Bosni i Hercegovini. U pokušaju ostvarivanja bolje suradnje s poslovnim partnerima sektor energetike je za četiri godine potrošio preko 8,3 milijuna KM ili gotovo isto koliko i sva ostala javna poduzeća u cijeloj BiH.
Na popisu prvih deset javnih preduzeća po prosječnoj potrošnji na reprezentaciju uspjela su ući i dva poduzeća iz sektora šumarstva – JP “Šume Republike Srpske” i “Hercegbosanske Šume” Kupres.
“Šume Republike Srpske” po godišnjoj potrošnji na usluge jela i pića spadaju u sam vrh javnih poduzeća u BiH pa je 2015, 2016 i 2017. izdvojilo ukupno 1.193.889,00 KM za troškove reprezentacije, od čega je najviše potrošeno u izbornoj 2016. godini i to 424.404,00 KM. Ogromne troškove iskazuju i “Hercegbosanske Šume“ Kupres i to u razdoblju kada su poslovali s gubicima od 2,6 milijuna u 2017. i 1,5 milijuna u 2018. godini.
Zakonski je ova oblast na razinama entiteta definirana na način da se troškovi reprezentacije izravno povezuju s unapređenjem poslovanja. Tako se u članku 15. Zakona o porezu na dobit Republike Srpske navodi:
Izdaci za reprezentaciju u vezi s poslovnom djelatnošću poreskog obveznika priznaju se u iznosu od 30% od troškova reprezentacije (izvođenje poslovnih partnera u ugostiteljske objekte, na sportske priredbe, u pozorišta, troškovi rekreacije i slično), pod uslovom da su nastali radi unaprijeđivanja poslovanja, da su dokumentirani i da njihov primatelj nije povezano lice.
Na sličan način se u Zakonu o porezu na dobit Federacije BiH u članku 12. navodi:
Svako detaljnije određivanje o troškovima reprezentacije prepušteno je internim aktima javnih poduzeća. To znači da uprava svakog poduzeća sama donosi dokument kojim odlučuje šta točno je, a što nije dopušten trošak reprezentacije, kako se definira povezanost s unapređenjem poslovanja te iznos koji će se trošiti u ove svrhe. Zakonski okvir koji koristi ovako nejasne odrednice i nedovoljno precizna rješenja jesu važan dio objašnjenja zašto su troškovi reprezentacije u većini javnih poduzeća u BiH u porastu ili su neopravdano veliki.
Značajan aspekt ovog problema sugeriraju i prethodni rezultati monitoringa o trendu porasta potrošnje u izbornim godinama, što ukazuje na zlouporabu javnih resursa u političke svrhe. Uprave poduzeća u javnom vlasništvu koriste nedostatak regulative, te povećavaju nematerijalne troškove svoga poslovanja, često bez opravdanja. Na taj način javna preduzeća postaju kanali za financiranje političkih kampanja, umjesto generatora razvoja infrastrukture i gospodarskog rasta.
Ovo potvrđuju i analize MMF-a koje govore da gotovo polovica javnih poduzeća nije likvidna i zahtijeva proračunsku podršku.
Na osnovu ovih analiza vidimo da su enormna povećanja iznosa za reprezentaciju u potpunosti nesvrsishodna i neproduktivna, to jest ne unapređuju poslovanje. Stoga je neophodno detaljnije definiranje zakonskih odredbi kojim se regulira iskazivanje troškova reprezentacije i dopuštena potrošnja na ove vrste usluga, kako bi javna poduzeća mogla poslovati s većim stupnjom transparentnosti i odgovornosti.
Analiza je rađena na osnovu podataka koji su prikupljeni iz financijskih i revizorskih izvješća koji su javno dostupni na Bazi podataka o poslovanju javnih poduzeća u BiH.
(www.jabuka.tv)
Hrvatska se, kao i brojne druge članice EU-a, pridružila kosponzorima Rezolucije o Srebrenici čiji su…
Trener Zrinjskog Željko Petrović u nedjelju će prvi put voditi mostarsku ekipu protiv Širokog Brijega.…
Grandiozna karijera Nikole Karabatića primaknula se svome kraju. Ovo mu je posljednja klupska sezona, nakon…
Federalni ministar raseljenih osoba i izbjeglica Nerin Dizdar objavio je u četvrtak navečer informacije o…
Košarkaški savez BiH službeno je objavio u četvrtak da KK Spartak ispada iz Prvenstva BiH.…
Premijer RH Andrej Plenković u Čakovcu je govorio o pregovorima o formiranju vlasti za koje…
Komentari:
Ovo je zlocin. A na prvom mjestu po troskovima na svoju guzicu i tko zna zasta EP- HB. Bravo, svaka cast. Pola milijuna km na zderacinu, pice i kolace... Sve je slasno kad placas drzavnim novcem...
Sido!!! Veceru bog te vidoooo!!!
Dabogda sve porigali zgubidani jedni
bogu bogu uzmi ih sebi
E vidis tu ne otkidaju da bi dali radnicima bez place nego prosvjeti...usput treba na birou sto godina bit da se zaposlis u skoli .
pajdo u JP EPHZHB ne moraš ništa znat nit kakvu školu imat..samo politika...zaposlili svakakvi lopova, đuturuma pred mirovinu...tu se ne zna tko koga j*e*B*e....tj zna se.....samo šta mi tu možemo
Mnogi se na fejsu hvale sa specijalitetima.
Eto zašto su usluge javnih poduzeća preskupe,zašto su plaće male a mirovine još manje.Sramota je sta se naručuje ,jede,ketering,pokloni,gorivo,auti,izleti,.....nema na svijetu nigdje bolje za pojedine.