Izložba ostaje otvorena do 17. svibnja 2024.
Umjetnička karijera Sadka Hadžihasanovića duga je preko četiri desetljeća. U tom razdoblju koje podrazumijeva razvoj, afirmaciju i sazrijevanje i koji sa sobom nosi brojne promjene, autor ipak uspijeva održati u sebi neraskidivu nit kontinuiteta zbog čega su njegovi radovi prepoznatljivi i međusobno bliski bez obzira na tematiku, vrijeme ili medij. Odlike te koherentnosti su konstantna posvećenost figurativnom slikarstvu, zanimanje za malog, ali nikako običnog čovjeka te sklonost k eksperimentu u kojem novo, neočekivano i drugačije s godinama ne jenjava, već samo poprima nove forme i izražava se kroz nove tehnologije.
Zahvaljujući zavidnoj razini produktivnosti, ali i inzistiranju na održavanju vlastite prisutnosti na likovnim scenama Kanade, Bosne i Hercegovine i Srbije, rad Sadka Hadžihasanovića, primijećen još od najranijih pojavljivanja, prisutan je i vidljiv kroz sve periode njegovog stvaralaštva i na svim spomenutim lokacijama. Njegova kontinuirana stvaralačka i izlagačka djelatnost, na dva kontinenta omogućila mu je da danas bude tretiran i kao kanadski i kao bosanskohercegovački autor, a vlastitu distanciranost koristi za objektivnije i preciznije sagledavanje stvari koje bi se u drugim situacijama lako utopile u monotoniji svakodnevice.
Na ovoj izložbi predstavljena djela su izbor iz zbirke Umjetničke galerije Bosne i Hercegovine. U najvećoj mjeri riječ je o poklonu autora, a zastupljena su sva razdoblja umjetnikovog stvaralaštva, čime je omogućen jasan uvid u sve etape razvoja kao i sve medije kroz koje se autor izražavao. Stoga unatoč činjenici kako je ovaj umjetnik više od pola života i stvaralačkog razdoblja proveo u Kanadi, ovim ”Osvrtom” autor potvrđuje kako se svojim djelom i fizički i suštinski vezao za ovaj prostor, stoji u odlomku iz kataloga izložbe kojeg je napisala Ivana Udovičić, kustosica izložbe.
Sadko Hadžihasanović je diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu 1982. godine, na odsjeku za slikarstvo, u klasi profesora Milivoja Unkovića. Postdiplomske studije je završio u klasi profesora Radenka Miševića na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu 1984. godine. Član je i osnivač likovne grupe Zvono od 1982. – 1992. godine.
Od 1993. živi i radi u Torontu, Kanada. U bivšoj Jugoslaviji bio je dobitnik brojnih priznanja među kojima: nagradu Studija B za najbolju izložbu u 1990. godini. Njegovi radovi su u javnim kolekcijama mnogih ustanova, među kojima su: Narodni muzej u Beogradu, Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine u Sarajevu, Suvremena galerija Zrenjanin, Gradski muzej u Somboru, Moderna galerija Pančevo, Olimpijski muzej u Sarajevu, Umjetnička galerija ”Nadežda Pertović” u Čačku, Galerija portreta u Tuzli i mnoge druge.
U Kanadi je izlagao na više od 300 samostalnih i grupnih izložbi. Njegov rad bio je predstavljen u prestižnim institucijama i na međunarodnim manifestacijama: Tate Liverpool Gallery (Engleska), Havana Biennal (Kuba), Venice Biennal – Benetton Collection (Italija). Izlagao je u Meksiku, mnogim gradovima Amerike (New York, Miami, Buffalo Rochester, Kansas City…) i Kanade (Montreal, Toronto, Vancouver…).
U Sjevernoj Americi, Sadkovi radovi su u brojnim muzejskim kolekcijama. Ulrich Museum, Kansas City; Museum of Art and History, Orillia; Art Gallery of Mississauga, Ontario; Maclaren Art Centre, Barrie; Art Gallery of Peel, Brampton su samo neki od njih. Za svoje projekte Sadko je višestruki dobitnik grantova Canada Council for the Arts, Ontario Council for the Arts i Toronto Council for the Arts. Također je i dobitnik kanadske Paris Studio Rezidencije u Francuskoj (2000., 2008.). U Torontu ovog umjetnika zastupa Paul Petro Contemporary Art.
(www.jabuka.tv)
Više od 700 neovisnih studija podržava tvrdnju da zagrijani duhanski proizvodi, koje je razvio Philip…
Prvo izdanje IT konferencije Vision Days otvara se u četvrtak, 23. svibnja s početkom u…
Neodoljiva želja za šećerom može se javiti u bilo koje doba dana. I dok mnogi…
Stanje u pčelarstvu u Hercegovini trenutno nije obećavajuće, klimatske promjene uzrokuju velike probleme i potrebna…
Beskontaktno plaćanje je jedan od najčešćih načina plaćanja u 21. stoljeću. Mnogi više vole koristiti…
[gallery ids="684685,684681,684678,684674,684679,684684,684680,684677,684686,684682,684683,684675,684676"] Projekt velebnog Dodig Tennis Centra u Međugorju službeno je predstavljen u četvrtak, a…
Komentari:
Tko dopusta ovim mudzahedinima da imaju nastupe u hrvatskom Sirokom Brijegu?!
I to izložba u Franjevačkoj galeriji u Crkvi.
Bog je srušio babilonsku kulu, kad su prevladali ovakvi kao iz prva dva komentara. Mrzitelji svega drugačijega, zlobnici.
Znaci i sirokobrijeski franjevci su pristali na zlocinacku agendu crnog pape Franje o jednoj vjeri..Bravo, samo naprijed, daleko cete dogurati. Sve za novac, novac nizasto..
Ono kad se brtaljske seljacine i birtijasi krenu komentirati umjetnost, galerije i izlozbe, na temelju nacionalnosti. Idi ubijte se retardi, pij tu lozu, cesi guzicu i ne seri.
Opet na djelu fra JU-kult...!!!
Za 11i56 Kod tebe komentari da žene čeŝu p....,muŝkarci guzicu,onda birtijaŝi I samo čekaŝ na svoj prostački komentar.
Mišljenja sam da u franjevačkoj galeriji ima mjesta samo za hrvatsku umjetnost jer su franjevci najzaslužniji što se na ovim prostorima održala vjera i nacionalost našega naroda. Ima drugih galerija i muzeja gdje se mogu umjetnosti drugih naroda mogu predstavljati i trebaju dase predstavljaju. Ima prostora gdje se treba očuvati vlastita umjetnost i identitet a opet prostora gdje je dobro došla umjetnost čitavoga svijeta. Ovo je moje skromno mišljenje.