Priča počinje u Neuma, u Bročancu, gdje su sugovornici 24sata bili iskusni pčelari iz ovog kraja – Zdravko Konjevoda i Jozo Obradović.
Tamo su ih dočekale uredno posložene košnice, zujanje pčela radilica koje su koristile i tog dana svaku minutu lijepog vremena kako bi unijele još pokoji nektar u svoje košnice za nadolazeće jesenske i zimske dane. I jedan i drugi pčelar iskusni su u ovom poslu, i davno su prešli brojku košnica od sto pedeset što ih svrstava u red profesionalaca.
Na prostoru općine Neum registrirano je respektabilnih tri tisuće i sedamsto pčelinjih zajednica u udruzi “Kadulja”.
Prošli smo obuku za proizvodnju pčelinjeg otrova. Već nekoliko godina se počinje u svijetu pričati o učinkovitosti pčelinjeg otrova u liječenju između ostalog i nekih malignih bolesti. Bilo je raznih ljudi koji su nam nudili i opremu. No sve su to bili neki počeci. Na dvjesto košnica mogla se skupiti jedna kila otrova koji kada se sastruže treba biti bijele boje. Ako je žut otkupljivači ga ne bi htjeli. I počeli su neki pčelari to praviti, ali nisu imali dobre rezultate prilikom skupljanja, govori Zdravko te nadodaje kako se pčelinji otrov u ovim krajevima skuplja od polovice travnja do početka rujna.
Prikupljanje otrova nije tako jednostavno kako se na prvi pogled čini. Pčelari kažu kako treba “masa” mladih pčela koja ima veliku količinu pčelinjeg otrova. I onda stalno treba imati veliko “društvo” da bi otrov, u konačnici, mogli skupiti.
Uz novu tehnologiju i iskustvo pčelara potvrđeno je da i sedamdeset košnica može dati kilogram pčelinjeg otrova. Smanjio se broj potrebnih košnica od nekih dvjestotinjak od prije, a podigla se kvaliteta pčelinjeg otrova. Skupljanje se danas radi uz pomoć našeg Daruvarca Tvrtka Matijevića koji je izradio potrebnu opremu za skupljanje otrova, nastavlja Zdravko.
Potrebna aparatura se stavlja na vrh otvorene košnice. Plastikom u obliku zvona se poklopi ploča na kojoj je struja. Iznad nje je malo izdignuta folija. Dovoljno je da dvije tri pčele ispuste otrov, ostale tada osjete miris otrova, misle da su napadnute, stvaraju “revoluciju” i krenu i one ispuštati otrov. Tako se instinktivno brane. Što pčele više ispuštaju otrov iritiraju druge pčele da isto urade. Sve pčele radilice, kućna pčela, čuvari sve, osim matice se izmjenjuju i bodu. Pčela bode kroz foliju i izbacuje više otrova, a sva nečistoća ostaje na foliji. Na taj način ostaje devedeset posto čisti pčelinji otrov. Samo matica miruje, nju čuvaju pčele pratilje koje je hrane, čiste. Njena je uloga jedino reprodukcija, objašnjava iskusni pčelar Zdravko. Pčela je Božje stvorenje, a nestankom pčela sa Zemlje nestaje i života.
Mi nismo svjesni da je pčela najveći oprašivač na svijetu raznih biljaka. Kaže se, kada bi za dvije godine nestalo pčele da bi nestalo postepeno tri milijuna raznih biljaka na kugli zemaljskoj jer nemaju više oprašivača, nadodaje Jozo.
Prva infuzija težaku, radniku u stara vremena kad bi mu bilo loše, bilo je razmutiti žlicu meda u čaši vode. Čovjek se diže. Med se stavlja i u razne pripravke za liječenje probavnih tegoba, kašlja, astme, upala. Ima sedamnaest aminokiseline i velik broj vitamina. Cijeli imunitet organizma podiže i vraća zdravlje, poručuju pčelari.
Spremni su i farmaceutima ponuditi pčelinji otrov neka ga testiraju u laboratorijima. Ova je godina dosta loša za pčelare jer nije bilo puno meda, ali su se određene količine ipak spremile. Uz to zaustavila ih je i korona, ali, kako rekoše, budi se tržište Njemačke, Amerike i Rusije, pokazuju interes za otkup pčelinjeg otrova, od pčela koje pašu pronalaze u hercegovačkom kamenjaru gdje ne nedostaje ljekovitih trava i dobre ispaše.
Kvaliteta ovog meda je neupitna bio on od kadulje, vriska ili miješani. Naći će se u raznim pripravcima kao med s peludom, borovim iglicama, u obliku propolisa, matične mliječi do pčelinjeg otrova kao najkvalitetnijeg proizvoda od pčela. Od najblaže prehlade do liječenja najtežih oboljenja. Sve to iz košnice u kojoj je do najsitnijih detalja sve posloženo.
Svaka pčela točno zna što joj je raditi. Kad bismo se barem malo ugledali u njih, kakav bi to red u našem društvu bio. U skoroj budućnosti reda će, barem što se tiče pčelara, biti. Jer za mukotrpan i složen posao mogli bi dobiti dobru nagradu i za kilogram visoko kvalitetnog pčelinjeg otrova imati zaradu od oko 20.000 eura.
(www.jabuka.tv)
[gallery ids="683062,683064,683060,683055,683059,683057,683058,683063,683054,683061,683056"] Posušje bi uskoro moglo dobiti novi poslovni centar. Riječ je o projektu koji…
[gallery ids="683049,683046,683051,683047,683050,683048"] Biciklistička karavana prijateljstva Mostar – Vukovar stigla je na pola puta, točnije općinu…
[gallery ids="683039,683035,683040,683036,683033,683034,683042,683043,683038,683037"] Više od stotinu natjecatelja trčalo je preko 112 stepenica na drugom izdanju jedinstvene…
[gallery ids="683027,683028,683030,683029"] Nogometaša Igmana iz Konjica pobijedili su Tuzlu City s 2:1 u derbiju začelja…
Lijepe vijesti stižu iz obitelji Grašo! Naime, glazbenici Petar Grašo i Hana Huljić Grašo postat…
Agencija za bankarstvo Federacije BiH (FBA) upozorila je na pojavu lažnih dokumenata koji se navodno…
Komentari:
Pčelare je je stalni posao i velika briga, moj ćaća to radi pa znam. Ja probao pa mi se ne da, imao dvije košnice i odustao. Sad će mnogi, kao i sa smiljem, krenut nabavljati košnice i pčele misleći da će to samo od sebe ići. To je posao koji se radi strpljivo i dugoročno, i ovisi o vremenskim uvjetima i prirodi.
TO NIJE POSAO ZA SVAKOGA!!!
Želim svim pčelarima uspjeh i da otkup otrova bude po ovoj cijeni ali strah me da ne bude kao sa cmiljem
Neka posao cvate, zivili, ne treba ici vanka.
Znaci li to da ce uginuti pcele ciji otrov budu uzimali? Jel one ispustaju zalac pri ubodu i ugubaju nedugo nakon toga?
Ne pčela ugine kada ujede čovjeka ili životinju zato što imaju elastičnu kožu a kukca ili foliju može ispustiti otrov a neće umrijeti. Samo da ljudi dobiju garanciju da će moći prodati otrov ne drži mi vodu ova priča kako su zainteresirani Rusi i Amerikanci oni su u pčelarenju ispred nas svjetlosne godine.
Triba to dobro vidit ko to utkupljuje i kolio toga triba da nebude ko ulje odjednom netriba toga puno mi kupimo aparate a nisu jeftini i posle nemaš šta sa otrovom
Isto ko i smilje,ZNA SE.Pitam ja vas što je radilo ministarstvo poljoprivrede po pitanju smilja, jel našlo kupca,jel otkupilo smilje il je napravilo budale od naroda.Isto će da bude i sad.Nebudimo naivni,Važan je izborni zakon a ko .... narod.