Potrošnja anksiolitika i antidepresiva u Bosni i Hercegovini u posljednjih nekoliko godina stalno je u porastu. Tako je samo u prošloj godini na bh. tržištu prometovano anksiolitika u vrijednosti od 9.421.416 KM, podaci su Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH.
To je otprilike za 800 tisuća KM više u odnosu na 2015. godinu, piše Faktor.
Samo na lijek bromazepam, popularni Lexilium, u 2016. godini potrošeno je ukupno 5.265.819 KM. Još jedan često korišteni anksiolitik, alprazolam (Xanax, Ksalol), prodan je u vrijednosti od 1.374.517 maraka, dok je na diazepam (Apaurin) za 12 mjeseci potrošeno oko 1,3 milijuna KM.
Lijekovi koji se koriste za različite bolesti i pomerećaje živčanog sustava treća su najprodavanija grupa lijekova na tržištu u Bosni i Hercegovini.
Iako je otprije nekoliko godina zaživjela praksa da se ovakvi lijekovi u ljekarnama ne mogu kupovati bez recepta – što ranije nije bio slučaj – to nije umanjilo njihovu prodaju, naprotiv.
A osim lijekova za smirenje, građani često kupuju i antidepresive, na koje je prošle godine potrošeno ukupno 10.043.243 maraka, milijun maraka više u odnosu na prethodnu godinu.
Među antidepresivima najčešće propisivani su paroksetin (uglavnom se prodaje pod nazivom Seroxat), na koji se godišnje troši oko dva i pol milijuna maraka. Otprilike isti iznos potroši se i na antidepresiv sertralin, koji je prošle godine prometovan u ukupnoj vrijednosti 2.439.862 KM.
Zanimljivo je da posljednjih godina građani BiH pokušavaju sve više “smiriti živce” i s tradicionalnim, biljnim lijekovima, među kojima se najčešće koriste valerijana, matičnjak, pasiflora…
Na suhi ekstrakt lista matičnjaka, ekstrakt korijena odoljena i lista pitome metvice bh. građani su za godinu potrošili ukupno 526.302 maraka, što predstavlja oko 0,1 posto ukupnog prometa lijekova u BiH.
Samoliječenje i samostalno doziranje anksiolitika vrlo lako može preći u ovisnost, upozoravaju psihijatri.
– Donedavno, dok inspekcije nisu pooštrile propise tražeći ljekarnama recepte za medikamente, pa i ovaj, Lexilium bi se nalazio u torbicama, ladicama, džepovima radnih ljudi i građana, umirovljenika, zaboravljenih od društva na birou, no i studenata.
Dok se radi o dozi 1,5 mg po potrebi (dakle ne svaki dan, čak ne niti svaki tjedan) situacija, stanje, nisu za zabrinuti se. No, kada se počne samostalno dozirati 3 mg i kad to pređe u gotovo svaki dan, bilo da se radi o jednoj tableti ili dvije krajnje je vrijeme da se konzultirate s psihijatrom jer u većim dozama,ova kemikalija može vas uvesti u stanje ovisnosti, – piše na svom blogu ugledna sarajevska psihijatrica Aneta Sandić.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), oko pet posto stanovništva u Bosni i Hercegovini boluje od depresije, a posebno je zabrinjavajuće da je isti postotak oboljelih i u najmlađoj populaciji, među djecom i tinejdžerima.
(www.jabuka.tv)
Najmanje dvanaest osoba je ozlijeđeno u napadu nožem koji se u petak navečer dogodio na…
Iako proteini često dobivaju glavnu pažnju kada je riječ o važnim makronutrijentima, vlakna su jednako…
Šestu generaciju jednog od najpopularnijih Toyotinih modela koji će se nuditi (i) kupcima u Europi…
U četvrtak oko 13 sati s vrha zgrade "Mostarka" u Mostaru na pločnik je pala…
Ansu Fati (22) je jedan od prvih nogometaša kojima je Hansi Flick poručio da više…
Ministar zdravstva Sarajevske županije Enis Hasanović donio je odluku kojom je proglašena epidemija leptospiroze u…