Europski parlament: BiH urediti kao višenacionalne zemlje EU i osigurati ista prava

U nacrtu izvješća koje je pripremio zastupnik Europskog parlamenta Paulo Rangel, koji je izvjestitelj za BiH, najznačajniji dio na koji se upire prstom jest ustavna i izborna reforma u čijoj provedbi treba Bosni i Hercegovini pomoći Europska unija kako bi zemlja, po uzoru na druge višenacionalne zemlje, prebrodila sadašnje ustavne i institucionalne krize.

U ključnome dijelu izvješća praktički se poziva na postizanje kompromisa između poštivanja prava naroda i jednakosti svih građana, a što je glavni prijepor posljednjih četvrt stoljeća i nakon prekida rata.

Iskustva u EU

Institucionalne reforme ne trebaju se smatrati nemogućim jer postoje primjeri najboljih praksi i međunarodnih standarda koje treba slijediti. Istodobno, ustavne i izborne reforme ovise o političkoj volji, a mogu se nadahnuti i primjerima drugih zemalja, državama članicama EU-a. Bosna i Hercegovina nije jedina multietnička država na svijetu. Buduća reforma mora jamčiti poštivanje pluralističke prirode zemlje, istodobno osiguravajući funkcionalnu i održivu demokraciju u kojoj su svi građani jednaki, napisao je Rangel u nacrtu dokumenta.

Posve je jasno kako će ovaj dokument doživjeti značajne promjene, ponajprije jer je u pojedinim dijelovima očito pisan samo uz konzultiranje tek dijela javnosti u BiH i ne odražava realno stanje. Naime, već 25. i 26. veljače na zasjedanju Vanjskopolitičkog odbora Europskog parlamenta (AFET), koji je ključni filtar za ovakve dokumente, čut će se glavni prigovori i najaviti amandmani na ovaj dokument. Konačni rok za ulaganje amandmana je 2. veljače, dok bi se na AFET-u o tome dokumentu trebalo glasati tijekom ožujka, a na plenarnom zasjedanju Europskog parlamenta konačno naći u travnju ove godine, piše Večernji list.

Izvjestitelj Rangel vidi BiH kao zemlju koja pripada europskome krugu te ukazuje na žurnu potrebu za rješavanjem nedostataka u ustavnom okviru za postizanjem napretka u reformama koje bi BiH pretvorile u potpuno funkcionalnu i inkluzivnu državu. Naglašava da “institucionalne reforme ovise o volji i predanosti političkih čelnika i institucija u zemlji; potiče međunarodnu zajednicu da olakša uvjete za ustavni dijalog pod vodstvom EU-a, posebno Parlamenta, i u dogovoru s civilnim društvom”, navodi on. Kritizirao je činjenicu da BiH nije u stanju provesti antidiskriminacijske presude Europskog suda za ljudska prava, no istodobno nigdje se ne poziva na izgradnju “građanske države”.

Tri jezika i naroda

Dokumentom se poziva i na temeljitu istragu navodnih izbornih nepravilnosti, uključujući krađu identiteta, prepreke neovisnom promatranju izbora i politički pritisak na Središnje izborno povjerenstvo BiH tijekom općinskih izbora 2020. Važnim se ocjenjuje reforma pravosuđa, nastavak koordinirane borbe s koronavirusom, a kriza s migrantima također se našla u Rangelovu izvješću. Posebnu pozornost posvetio je, kako je naveo, reformi obrazovanja. Po njemu, treba izbaciti nacionalnu segregaciju djece u školama, što, međutim, upućuje na to kako ne poznaje činjenice da su u BiH u uporabi tri službena jezika. A to je u EU temelj ostvarenja svih identitetskih prava.

(www.jabuka.tv)