Domaćeg žita bit će za osobne potrebe, a uvoznog u BiH napretek

Što se tiče same sjetve i žetve pšenice, u proteklih godinu dana događaju nam se rekordno skupe i sjetva i žetva s obzirom na to da je rat u Ukrajini povećao cijene svega.

Vrijeme je žetve pšenice, a sa žeteocem Mariom Begićem iz Gruda razgovarao je Večernji list BiH.

Rekordne cijene

Ne mogu je još ocijeniti kakva je godina jer sam u utorak počeo sa žetvom. Ljudi kod nas uglavnom siju za osobne potrebe i zadržala se razina kao i prijašnjih godina, a o kvaliteti prinosa i količini moći ćemo govoriti kad se sve završi jer praktički smo tek na početku žetve u ovom dijelu BiH, kaže Begić.

Profesor doktor Hamdija Čivić prije nekoliko mjeseci napravio je kalkulaciju sjetve jednog hektara pšenice.

Oranje jednog hektara zemljišta je oko 350 KM, tanjuranje isto toliko, a sjetva od 200 do 250 maraka, tako da sama obrada košta između 900 i 950 KM, istaknuo je.

Kazao je i kako se ni jedan od ovih radova ne može izbjeći. Oranje je obvezno, kao i tanjuranje, odnosno površinska obrada da se usitni zemljište, jer sjeme pšenice je relativno sitno i mora se pokriti, sijačica mora ići ravnomjerno na istu dubinu. To su uvjeti da bi se imalo pšenicu, istaknuo je profesor.

Otkupna cijena zbog uvoza bit će drastično smanjena, čak i upola u odnosu na 2022. Već se spominje da će se, umjesto 60 feninga lani, za kilogram pšenice plaćati od 30 do 35 feninga.

U BiH se čak 95 posto pšenice uveze, što dovoljno govori o ovoj državi.

Nedžad Bićo za Večernjak je situaciju ocijenio katastrofalnom, istaknuvši da očekuje manji prinos pšenice u odnosu na lani za 50 i do 60 posto jer napadaju bolesti, sjetva je kasnila, bilo je previše oborina onda kad je trebalo sunca, neka zemljišta su i poplavljena…, a u BiH se uvozi žito iz Ukrajine koje je, blago rečeno, sumnjive kvalitete.

Bićo navodi i kako je dobio informacije da su se robne rezerve napunile pšenicom iz Ukrajine, a uzela ju je i jedna velika, privatna tvrtka.

Silosi su puni ukrajinskih žitarica i što će naši onda? pita se Bićo. Prema prognozama za ovu sezonu, Ukrajina je zaslužna za 3,1 posto svjetske proizvodnje pšenice i 7 posto svjetskog izvoza pšenice. Nedavno je to komentirao i Petar Pranjić iz Odbora za ratarstvo u Hrvatskoj, gdje također ukrajinsko žito dominira.

Ne možemo se hrvati s jeftinom, ukrajinskom proizvodnjom. Kažu “samo ukradeno je jeftinije”, a čini se da i takve robe ima. Ako novu žetvu dočekamo s tako niskim cijenama od oko 170 eura po toni, bit ćemo pokošeni, nećemo se urušavati kao stočari. Ono što tražimo je da se ispoštuju sve zakonske regulative i kontrola takvih roba koje dolaze na naše tržište. Tražimo da nas država zaštiti. Naš je sustav, nažalost, trom i umjesto da funkcionira odmah, očekuje da mi dokazujemo kako je riječ o nelegalnoj radnji. Valjda institucije postoje da bi otkrivale takve kriminalne radnje. U Hrvatsku dnevno, prema našoj procjeni, ulazi stotinjak tegljača brašna, ne toliko žita, koje se razvozi po pekarnicama i trgovačkim centrima i ugrožava našu proizvodnju, istaknuo je.

Posljedice će se osjetiti

I on je u strahu od kvalitete žita iz Ukrajine.

Ti uvezeni proizvodi špricani su tko zna čime. Nama su nametnuti propisi EU gdje ne smijemo koristiti preparate, a oni čega se dohvate, tim tretiraju, ne ulažu kao mi. Njihova zemlja je zagađena još i ratnim djelovanjem. Moramo biti svjesni da će posljedice trpjeti naši ljudi, naše zdravstvo, a da će se one osjetiti za nekoliko godina, kad bude kasno, upozorio je Pranjić.

(www.jabuka.tv / Foto: Pixsell, D.P.)