Ni prenosivost zaraze ni stopa smrtnosti virusa koji trenutno potresa svijet nije velika, ali najistaknutija žarišta pokazuju da je njegova opasnost u spoju visoke gustoće stanovništva, udjelu starog stanovništva i nedostupnosti medicinskih resursa.
Pri tome, ne treba zaboraviti činjenicu da su velike povijesne epidemije mijenjale svijet i to na različite načine, te je zbog demografskih gubitaka čovjek postao najvažniji resurs ondašnjih država.
Epidemija COVID-19 u FBiH tijekom prva četiri mjeseca 2020. gledajući na isto razdoblje prošle godine od svih demografskih varijabli najviše se odrazila na broj vjenčanja koji se smanjio za 864 ili 27%.
Tako se u ožujku 2020. udio vjenčanja u FBiH smanjio za 21%, a u travnju za 60%, što će se značajno odraziti na smanjenje stope rodnosti krajem ove te početkom iduće godine.
No, i nadalje se nastavlja s restrikcijama i uvođenju novih mjera protiv širenja virusa COVID-19 kako u cijeloj zemlji tako i šire, a s time se odgađa niz javnih i društvenih događanja pa je većina svadbi prolongirana za neko “bolje” vrijeme.
Tijekom navedenog vremenskog razdoblja broj razvoda je bio manji za nekih 20% što je vjerojatno više rezultat nekakvih otežanih administrativnih poslova i manje mobilnosti nego li nekoga straha. Nažalost, pretpostaviti je da će se broj razvoda znatno povećati nakon prestanka ove epidemije. Razlog? Pa napokon su se morali češće družiti u dvoje, odnosno mnogi muževi i žene koji putuju i rade po cijele dane sada su morali provesti vrijeme s osobom s kojom su u braku.
Moglo bi se zaključiti ‘intima doista ima svoju cijenu’.
Glede broja umrlih može se reći da COVID-19 nije doprinio većem broju umrlih, naprotiv u prva četiri mjeseca ove godine bilo je 580 ili 8% manje smrtnosti u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Čak povećan broj smrtnosti ove godine u mjesecu travnju u odnosu na isti mjesec iz prošle godine ne možemo dovesti u svezu s epidemijom, ako znamo da je smrtnost odraslih nešto veća u zimskom razdoblju godine, a naročito u proljeće.
Stope smrtnosti koronavirusom procjenjuju se na oko 3%, a pretpostavlja se da je u stvari niža, dok je smrtnost povijesnih epidemija bila daleko viša. Ipak, zarazne bolesti najveće učinke postižu u populaciji koja nije bila imuna na njih.
Naravno, manji broj rođenih tijekom prva četiri mjeseca ove godine za 376 ili 7% ne možemo dovesti u svezu s koronom, ali ne zaboravimo na trend stalnog smanjenja rodnosti koji će još biti potaknut smanjenjem ulazaka u brak te povećanim brojem razvoda koji će se zasigurno dogoditi, ali i same situacije u društvu i gospodarstvu.
Tu je i činjenica da će doći i do određenog apstiniranja u spolnim odnosima, a koronavirus se prenosi između ostalog bliskim tjelesnim kontaktima, a spolni odnos i intimni kontakt uključuju bliski tjelesni kontakt te ne postoje nikakve mjere koje mogu u bliskoj mjeri smanjiti rizik od njegova prijenosa sa zaražene osobe na osjetljivu osobu tijekom spolnog odnosa, ostaje tek međusobno povjerenje?
Tablica 1: Neke demografske varijable 2020. i 2019. (od I. do IV. mjeseca) i njihova usporedba
Županije s hrvatskom većinom također pokazuju trendove slične onima na razini FBiH, tako da je broj vjenčanja koja su u najdirektnijoj svezi s epidemijom (u smislu okupljanja-svadbi) smanjen u promatranom razdoblju 2020. u odnosu na isto razdoblje prošle godine za 220 ili nekih 29%. U gotovo svim tim županijama udio brakova se smanjio od 27 do 33% (udio broja brakova u HBŽ se smanjio za 33% u HNŽ za 31% te u ŽZH za 31%).
Glede situacije s razvodima u ovim županijama tijekom prva četiri mjeseca ove godine u odnosu na isto razdoblje od prošle godine bilježi pad od 44%. Najveći udio smanjenja rastava je u Posavskoj županiji od 80%, dok je to smanjenje najmanje u Srednjobosanskoj od 32%.
Jedina županija u kojoj je došlo do porasta broja razvoda u promatranom razdoblju ove godine u odnosu na ono iz prošle godine je HBŽ od 75%. Naravno, kao i na razini FBiH i u pobrojanim županijama je za očekivati porast rastava nakon ove epidemije.
Inače, poznato je da se broj rastava najviše događao ‘poslije novogodišnjih praznika i nakon godišnjih odmora’.
Slično kao i na razini FBiH tako je i kod ovih županija s hrvatskom većinom [1] došlo do pada broja smrtnosti u prva četiri mjeseca ove godine u odnosu na isto razdoblje iz prošle godine za 288 ili 12%. To smanjenje smrtnosti u promatranim županijama kreće se od 5% (Posavska) do 31% (HBŽ).
Tablica 2: Neke demografske varijable po županijama od I. do IV. mjeseca 2020.
[1] Napomena: Srednjobosanska županija nije s većinskim hrvatskim stanovništvom, ali je s velikim brojem Hrvata od 97.629 ili 38% (2013.godine).
(www.jabuka.tv)
Lijepe vijesti stižu iz obitelji Grašo! Naime, glazbenici Petar Grašo i Hana Huljić Grašo postat…
Agencija za bankarstvo Federacije BiH (FBA) upozorila je na pojavu lažnih dokumenata koji se navodno…
WhatsApp radi na značajki koja će omogućiti korisnicima da zovu ljude unutar aplikacije bez spremanja…
Na suđenju predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku i bivšem direktoru Službenog glasnika ovog entiteta Milošu…
U novoj epizodi podcasta Bura gostovala je mlada mostarska kantautorica Pava. Posljednja od velikih uspjeha…
Proslava Međunarodnog praznika rada uz sindikalni grah održat će se u srijedu, 1. svibnja, na…
Komentari:
manje umrlih, a manje i rodjenih.
suma li-la?!
Šta je gospon hotio reći sa ovom analizom. Da Hrvati u vrijeme korone manje umiru. Biće da se bolje čuvaju. Analizirati bilo kakav trend za prva 4 mjeseca i povezivati ga s koronom koja je počela krajem ožujka nema nikakvog smisla osobito jer je korona prilično zaobišla BH Hrvate i tek ih malo okrznula u Čitluku i Širokom
Odličan!