Četvrtina ljudi s ovih prostora opravdava rad na crno i kupovinu bez dobivanja računa

Centar za politike i upravljanje (CPU) predstavio je opsežnu studiju “Rasvjetljavanje ekonomije u sjeni: Istraživanje neformalne ekonomije u četiri države Jugoistočne Europe”, koja se bavi ključnim aspektima sive ekonomije u četiri susjedne zemlje.

Studija je provedena u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Srbiji, a rezultat je suradnje regionalnih ekonomskih eksperata i daje uvid u obujam sivog tržišta robe i rada, kao i razloge iz kojih se ljudi upuštaju u nezakonite aktivnosti, prenosi Klix.ba.

Istraživanje je provedeno u navedenim zemljama u okruženju putem anketiranja 4.064 punoljetna ispitanika tijekom svibnja i lipnja 2019. godine, a zasniva se na analizi percepcije i stavova prema: kvaliteti institucija, razini oporezivanja, otkrivanju i kažnjavanju nelegalnih radnji, kao i poreznom moralu, odnosno pravdanju djelovanja u sivoj ekonomiji.

Najzanimljiviji podaci i zaključci, koji daju jasnu sliku o problematici sive ekonomije ovih susjednih zemalja, su u segmentima rada na crno i kupovini bez dobivanja računa, te opravdavanju i kažnjavanje djelovanja u sivoj ekonomiji.

Nalazi istraživanja ukazuju da je u sve četiri države prisutan rad “na crno” i djelomično neprijavljeni rad koji znači da se dio plaće isplaćuje u koverti. Čak 25,8 posto građana Srbije poznaje bar jednu osobu koja radi na crno ili dio plaće prima u koverti, dok u ostale tri države ovaj postotak varira od 16,3 posto u Hrvatskoj do 18,7 posto u Crnoj Gori.

Rad na crno ili djelomično neprijavljeni rad je osjetljiva tema, što bi značilo se da su stvarne stope vjerojatno više. Istraživanja ukazuju i da 41,3 posto građana Srbije predstavlja potencijalnu neprijavljenu radnu snagu, dok postotci u ostale tri države variraju od 29,2 posto u BiH do 35,5 posto u Crnoj Gori. Odnosno, manje od polovice populacije regije bi obavljalo aktivnosti striktno u formalnoj ekonomiji kada bi im prihodi značajno opali ili kada bi im se financijska situacija pogoršala.

Rezultati istraživanja ukazuju i na visoku učestalost neformalne kupovine roba i usluga. Tako 32,3 posto građana Crne Gore nabavlja robu i usluge bez dobivanja računa, a u ostale tri države ovaj postatak varira od 20,5 posto u BiH do 28,8 posto u Srbiji.

Oko 25 posto populacije regije opravdava rad na crno i kupovinu bez dobivanja računa. Ako osoba djeluje u okruženju u kojem je rašireno opravdavanje neformalnog djelovanja, veća je i vjerojatnost da će se ta osoba upustiti u aktivnosti u domeni sive ekonomije.

Veća vjerojatnost uočavanja i više kazne obeshrabljuju upuštanje u neformalne aktivnosti, ipak više od 40 posto populacije regije nema povjerenja u rad inspekcija pri otkrivanju rada na crno i neformalne kupovine. Također, više od 40 posto populacije regije smatra da su sankcije blage za otkrivanje ovakvog djelovanja.

Siva ekonomija negativno utječe na prikupljanje javnih prihoda, te tako i na kvalitetu i dostupnost javnih usluga, odnosno, dolazi do smanjenja proračunskih sredstva za obrazovanje, zdravstvo, socijalna davanja, kulturu, te za sve ostale usluge koje država pruža, a koje se financiraju iz poreza.

Njeno postojanje u ovim razmjerima predstavlja prepreku za značajniji ekonomski rast i izgradnju kvalitetnijeg života svakog građana.

Smanjenje obujma sive ekonomije bi posljedično imalo pozitivne ekonomske efekte po tržišta zemalja regije. Kako bi se to postiglo potreban je niz strukturnih reformi, da bi se građani uvjerili da vrijedi dati doprinos državnoj kasi, a neophodno je i podizanje svijesti samih građana.

(www.jabuka.tv)