Visoka Glavica (Široki Brijeg)
Direktor Službe za klimatske promjene Copernicus pri Europskom centru za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF) Carlo Buontempo za Politicio je dao veliki intervju u kojem tvrdi da će hladni val Europu zahvatiti prije Božića, ali naglašava i da bismo više pozornosti trebali posvetiti razornim olujama i povećanoj količini oborina.
Očekuje nas umjerenija zima s mnogo oborina, navodi se. Važan čimbenik koji diktira zimsku prognozu još se nije formirao, a riječ je o polarnom vrtlogu, velikom području niskog tlaka zraka u kojem vjetar velike brzine kruži nad Arktikom. A dok čekamo formiranje tog vrtloga, Večernji list kontaktirao je neovisnog meteorologa Zorana Zadru i pitali što on kaže.
Ove godine treći put zaredom imamo globalni fenomen nazvan “La nina”, koji djeluje na vremenske prilike u velikom dijelu planeta. U bliskoj i dalekoj prošlosti imali smo sličnih repriza ovakvih scenarija. Iako mnogo čimbenika odlučuje kakvo će biti određeno godišnje doba u našem dijelu Europe, godine sa sličnim fenomenima “La nina” tijekom prošlosti su nam u čestim situacijama donosile duga, vruća, sušna ljeta, sušnije jeseni (uglavnom prvi dio, drugi dio vlažniji) i temperaturno normalne zime.
Neke od analiziranih zima pri ovakvim fenomenima bile su hladne, a manji broj bio je topliji od prosjeka (iako se ni ovo ne smije ignorirati). Zanimljivo je spomenuti i to da su La nina zime u bliskoj i dalekoj prošlosti česte hladne prodore imale na sjeveroistoku, istoku, jugoistoku i jugu Europe, ističe za Zadro za Večernjak, što je na tragu ovog što je Buontempo iz ECMWF-a govorio.
Podsjetio je Zadro i na ranije godine sa spomenutim fenomenom.
Sjetimo se posljednjih godina, kad naš dio Europe i nije bio toliko pogođen hladnoćama i snijegom, ali su zemlje oko Crnog mora, sjeveroistok Europe, čak i Bliski istok bili najviše pogođeni hladnoćama i snježnim nevremenom. Dakle, u suštini su često, geografski gledano, pri ovakvom fenomenu bili hladnoćama i snijegom pogađani navedeni dijelovi Europe, ali ne svugdje jednako.
Sjetimo se ljeta 2021., velikih požara i vrućina nad većim dijelom Grčke i Turske, bilo je to jedno od toplijih ljeta općenito kod njih, da bi zima 2021./2022. bila jedna od hladnijih i snježnijih. Ove godine jako vruće ljeto pogodilo je veliki dio jugozapadne, zapadne, dio srednje, južne i zapadni dio jugoistočne Europe, požari su harali regijom, a o suši da ne govorimo. Prema trenutačnim dugoročnim prognozama za ove dijelove Europe, za očekivati je normalniju i vlažniju zimu, uključujući i našu regiju.
Opcija hladnije zime nije isključena, iako je izglednija ona normalne zime. Također bi u našem dijelu Europe trebalo biti više oborina (kiša i snijeg). Zbog toplijeg Sredozemlja koje je puno energije, oborinski ekstremi su mogući (snježni i kišni) na tom području, ovisno, naravno, o nastanku i kretanju razvijenih ciklona. Iako su promjene u dugoročnim prognozama moguće, za očekivati je snježniju zimu u odnosu na prošlu, ni jakih mrazova ne bi trebalo nedostajati, zaključuje Zadro za Večernji list.
(www.jabuka.tv)
U ponedjeljak rano ujutro u Ulici kralja Tvrtka u Mostaru opljačkana je poslovnica Lutrije BiH.…
Profesor Slaven Niče iz Srednje ekonomske škole Livno izabran je kao osoba koja se ističe…
Bosna i Hercegovina mogla bi izgubiti milijardu eura od šest, koliko je osigurano za zemlje…
Nagradni natječaj od 20.04. do 20.05.2024. Samsung Galaxy S24 serija pametnih telefona donosi potpuno novo…
Utorak u AX-Solingu donosi odlične prilike za uštede. Samo ovoga utorka, 30. travnja, iskoristite velike…
Radovi na izgradnji tvornice “GS-RAMA” u završnoj su fazi, a otvorenje se planira 11. ili…
Komentari:
Cuvajmo raznolikost biljnih i životinjskih vrsta i svako iskoristavanje i ubijanje od strane monstruma lovaca dobro ih kaznjavati 💙
To bi bilo dobro da smo u Svedskoj ali ovo u nas nazalost nece jos zazivit
Valjalo bi da padne malo ,ko ne voli snijeg ,da hoce bar jedno 50,60cm😂❣️🐈🌷