Riječ je o porezu na dohodak koji je u Federaciji BiH 10 posto, a u Republici Srpskoj 8 posto, što BiH kao državu čini jednom od onih koja je u tom segmentu u komparativnoj prednosti kada je riječ o ulaganjima.
Nastranu politička previranja, koja su često glavni sputavajući razlog i dalje niske razine investicija, porezna politika prilično je blagonaklona prema investitorima, a kada se tomu dodaju i relativno niske cijene električne energije, kao i radne snage općenito, dolazimo do zaključka kako se BiH, uz malo političke volje, može mnogo bolje pozicionirati na europskoj karti poželjnih ulagačkih destinacija, piše Večernji list.
Portal Euronews Business uradio je analizu na osnovi podataka Tax Foundationa iz kojih je vidljivo kako su Danska (55,9%), Austrija (55%), Portugal (53%), Švedska (52,3%) i Belgija (50%) neke od zemalja s najvišim stopama poreza na osobni dohodak.
S druge strane, Rumunjska (10%), Bugarska (10%), Bosna i Hercegovina (10%), Kosovo (10%) i Sjeverna Makedonija (10%) su europske zemlje s najnižim porezima na dohodak.
Ipak, Dance, primjerice, tako visoka stopa ne zabrinjava, oni smatraju kako je riječ o ulaganju u zajedničku budućnost zemlje i društva ili kupnji određene kvalitete života. Danska je četvrtu godinu zaredom rangirana kao druga najsretnija zemlja na svijetu prema Svjetskom izvješću o sreći za 2023.
Time se svim segmentima društva, neovisno o spolu, društveno-političkom i ekonomskom položaju, omogućuje korištenje istih mogućnosti, čime se znatno smanjuju ekonomska i socijalna opterećenja. Većina obrazovanja, posebice visoko obrazovanje, u Danskoj je besplatna.
No, isti portal konstatira i kako su za zemlje istočne i jugoistočne Europe, poput Rumunjske, Bugarske i Bosne i Hercegovine, koje još uvijek razvijaju svoju infrastrukturu i gospodarstva, niži porezi način da se privuku i zadrže strana ulaganja.
Ipak, u analizi se primjećuje kako, uz porez na dohodak, dolazi i niz drugih izdvajanja, među ostalima, i ona za doprinose, koja su prilično visoka. Upravo je stoga vrijedno za navesti kako su nove vlasti preuzele obvezu smanjiti stope doprinosa, odnosno poreznog opterećenja rada te tako poboljšati poslovnu klimu.
A podaci iz 2023. daju razloga za optimizam kada govorimo o izravnim stranim ulaganjima u BiH. Naime, iznos za prvih devet mjeseci prošle godine bio je 1,442 milijarde maraka, a što je više za 23,9 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana ranije, kada su iznosile 1,164 milijarde maraka. U 2022. godini zabilježili smo i rekordan iznos izravnih stranih ulaganja – 1,44 milijarde KM, piše Večernji list.
Ovi rekordni tokovi izravnih investicija u 2022. godini su za 310 milijuna KM, odnosno za 21% veći nego u 2021. godini, kada su iznosili 1,13 milijardi KM.
(www.jabuka.tv)
Mostarska Gimnazija ove godine slavi 130 godina postojanja i u sklopu velikog jubileja putem službenih…
JP Autoceste FBiH d.o.o. u suradnji s Europskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD), kao…
Ovogodišnja manifestacija "Stolačka tarča" održat će se 24. i 25. svibnja na Starom gradu Vidoškom…
Vraća se reality show Farma. Farma se snima u više od 50 zemalja svijeta, a…
Prebacivanje mjenjača u krivu brzinu svima se može dogoditi, no ponekad to može biti kobno.…
Vijeće nacionalnih manjina Bosne i Hercegovine, u suradnji s Misijom OSCE-a u BiH i Ministarstvom…
Komentari:
samo im napominjite
Realnost je da jedan radnik u BiH od novaca dobivenih za svoj rad može kupiti 25% do 30% proizvoda ili usluga drugog radnika. Ostalih 70%-75% mu " popapaju " državni nameti, neradnici odnosno proračun. Izbacite informaciju kolika je ukupna potrošnja FBiH,od toga odbijte proračun i trećinu prihoda svih državnih firmi kao elektroprivrede, ostatak je što ostaje radnicima realnog sektora , a koji su u cijelosti generirali cijelu potrošnju.
👍
U tvome komentaru puno je toga na jednom mjestu, a sto nuzno nije bas povezano sa temom clanka, pa spominjes: proizvodni sektor, usluzni sektor, drzavni/drustveni sektor, proizvodnju i potrosnju. A sve to skupa nema bas puno direktne veze sa drzavnim financijama, gospodarskom politikom koja se sljedi i politikom oporezivanja osobnog dohodka i drugih doprinosa, tj. drustvenog modela koji se pri tom primjenjuje.
Koliko se da zakljuciti iz clanka BiH kao i vecina drugih nerazvijenih drzava pokusava jeftinom radnom snagom koja je rel.dobro izobrazena i prirodnim resursima, privuci strane investicije. Koliko je to dugoricno isplativo je upitno, jer dobit poduzeca/poduzetnika vecinom ne ostaje u zemlji. A domaci radnici se sataru za male novce, ne mogu si priustiti puno toga,a kada budu isli u penziju, ona je jako mala, jer su i doprinosi/porezi na dohodak bili rel.mali, isto vrijedi i za zdravstvenu skrb, koja ostaje na nizoj razini.
Klasicna lose-lose situacija