Za 33 godine, 2050., Hrvatska će imati 728.000 stanovnika manje nego sada, a broj hrvatskoga stanovništva do kraja stoljeća mogao bi se smanjiti za čak 1,67 milijuna! Alarmantne su to prognoze Ujedinjenih naroda, koji u svojoj najnovijoj publikaciji o demografiji daju procjene kretanja stanovništva u svijetu.
Prema UN-ovim podacima, Hrvatska sada ima 4,189.000 stanovnika. Demografske projekcije stručnjaka UN-a pokazuju da će se broj stanovnika naše zemlje već 2030. smanjiti na 3,896.000, a sredinu stoljeća dočekat ćemo s 3,461.000 stanovnika, što znači da će do 2050. broj stanovnika Hrvatske pasti ispod 3,5 milijuna. To znači da će se broj stanovnika Hrvatske u odnosu na ovu godinu smanjiti za 17,4 posto.
Hrvatska prema tome ulazi u krug europskih zemalja kojima prijeti pravi demografski kolaps. Naime, pad broja stanovnika do 2050. prijetnja je za 51 zemlju svijeta, no samo njih 10 suočava se, pokazuje UN-ovo izvješće, s prijetnjom pada broja stanovnika za više od 15 posto. Osim Hrvatske, u taj krug ulaze Bugarska, Latvija, Litva, Poljska, Moldova, Rumunjska, Srbija i Ukrajina, kao i Američki Djevičanski Otoci, prekomorski posjed SAD-a.
Još su mračnije prognoze za kraj stoljeća. Projekcije UN-a, naime, pokazuju da bi Hrvatska 2100. mogla imati samo 2,518.000 stanovnika. Ili gotovo 40 posto manje nego sada!
“To je, na žalost, naša realnost. Projekcije UN-a treba shvatiti kao upozorenje da je krajnji trenutak da se kreira prava demografska politika, koju danas nemamo”, upozorava demograf Anđelko Akrap.
Akrap upozorava i kako su projekcije UN-a možda čak i povoljnije od stvarnoga stanja na terenu. Naime, Hrvatska sada, ističe Akrap, nema oko 4,2 milijuna stanovnika, kako stoji u UN-ovu izvješću, već je ta brojka znatno manja i iznosi, prema njegovim procjenama, 4,050.000. No, dodaje, još više zabrinjava dobna struktura u kojoj je sve veći udio starijih ljudi, a sve manje onih koji su u radnoj dobi, posebno mladih.
Negativni demografski trendovi, dodatno potaknuti sve većim iseljavanjem stanovništva, znak su za uzbunu. Oni će, upozoravaju ekonomisti, imati negativne posljedice na gospodarstvo u cjelini, a posebno na održivost mirovinskoga i zdravstvenoga sustava, kakve danas imamo.
“Dugoročne posljedice su još negativnije. Osim nedostatka radne snage, koji će dovesti do većega rasta plaća od produktivnosti i pada konkurentnosti, posljedice smanjivanja broja stanovnika bit će i manja štednja, kao i manja potrošnja. Sve bi to u konačnici moglo dovesti i do manjih ulaganja i izvoza te sporijega gospodarskoga rasta”, napominje Zdeslav Šantić, makroekonomist Splitske banke.
Izlaz iz takve situacije Šantić vidi u kreiranju demografskih mjera koje će poticati ljude da ostanu u Hrvatskoj, zatim u većoj fleksibilnosti tržišta rada, koje će omogućiti brže i jednostavnije zapošljavanje, posebno mladih, ali i u uvozu radne snage, do čega će, kaže, prije ili kasnije doći.
“Negativni demografski trendovi već sada ograničavaju oporavak gospodarstva. Nedostatak radne snage osjeća se u nizu djelatnosti, posebno u građevinarstvu i u turizmu”, zaključuje Šantić.
(www.jabuka.tv)
[gallery ids="682859,682856,682858,682857"] Košarkaši Gruda su u nedjelju slavili u odlučujućoj utakmici protiv Čapljine za finale…
U posljednjem susretu 32. kola HNL-a nogometaši Lokomotive su kao domaćini u Kranjčevićevoj ulici svladali…
Južni Sudan, Libija i Afganistan su najopasnije zemlje na svijetu za posjetiti 2024. godine, pokazali…
Zlatni džepni sat pronađen na tijelu najbogatijeg čovjeka na Titanicu prodan je američkom kolekcionaru za…
Hrvatski nogometni reprezentativac Joško Gvardiol bio je strijelac prvog gola za Manchester City u 2-0…
Era jeftinog ljetovanja već odavno je gotova. Za veliki dio bh. građana odlazak na more…
Komentari:
Ali, oni neznaju da ce nasa vlast sve to da sredi.Zna vlada kako se vlada.Nema problema,
Islamska republika Iran je 1979. godine imala 35 milijuna stanovnika, a danas 70 milijuna.