Na samom početku rata, prije 30 godina, značajan broj građana imao je regularno ili “na crno” nabavljeno oružje koje je korišteno u organiziranju prvih obrana od agresije, piše Večernji list. Posljednje zapaljive političke poruke umnogome sliče vremenu od prije 30 godina.
A da njihova nasilna i ratna retorika, koja je ušla u javni diskurs, ima itekakvu pozadinu, svjedoče podaci koji se već nekoliko mjeseci mogu pročitati u izvješću o radu Koordinacijskog odbora za nadzor malog oružja i naoružanja u BiH za 2020. godinu, koje je iz Ministarstva sigurnosti BiH dostavljeno sredinom prošle godine Zajedničkom povjerenstvu za obranu i sigurnost Parlamenta BiH.
Dokument državnog Odbora je zbog blokade institucija zapeo u “virtualnoj realnosti” Parlamenta BiH. S obzirom na podatke koji su tamo izneseni, općenito se može reći kako je u posljednjih pet godina primjetno da je u velikome porastu količina regularnog naoružanja na većinski bošnjačkim područjima, oružje na području RS-a doslovno je prepolovljeno, a veliki pad zabilježen je u dvjema najvećim županijama s hrvatskom većinom u FBiH.
U odnosu na 2016., kada je u FBiH bilo 168.548 komada lakog oružja i naoružanja, s krajem 2020. zabilježen je porast od 13.790 komada. U RS-u je pak došlo do strmoglavog pada registriranog oružja. Iako je ovaj entitet imao 168.550 komada naoružanja, što je gotovo identičan broj kao 2016. godine u FBiH, na kraju 2020. godine broj registriranog naoružanja pao je za nevjerojatnih 73.897 komada. Sada ovaj “manji entitet” ima gotovo dvostruko manje registriranog oružja.
Naime, u FBiH je 182.238 komada naoružanja, a u RS-u 94.653. Kada se pak zaviri još dublje u federalnu strukturu, onda su također primjetni zanimljivi trendovi o tome tko se naoružava. Barem kada je u pitanju regularno oružje koje je registrirano, piše Večernjak.
U Unsko-sanskoj županiji je broj komada naoružanja porastao za svega 216 u pet godina, no ova je županija svejedno u vrhu i prije pet godina imala je 22.552 komada registriranog oružja. Najveći porast zabilježen je u Sarajevskoj i Srednjobosanskoj županiji. Naime, od 20.285 komada oružja, koliko je u Sarajevu bilo registrirano u 2016. godini, nakon pet godina taj je broj skočio za više od trećine, odnosno za čak 8.800 komada, pa ova županija sada ima više od 29.000 komada.
U Srednjobosanskoj županiji je u međuvremenu registrirano 8.037 komada naoružanja pa je na kraju imala 20.651 komad, što sugerira da je vjerojatno u međuvremenu došlo do legaliziranja naoružanja koje se već nalazilo u uporabi.
Od velikih županija “najlošije” stoji Hercegovačko-neretvanska koja ima, prema podacima koje je dostavio tamošnji MUP, svega 13.186 komada registriranog oružja. U odnosu na razdoblje od prije pet godina, riječ je o smanjenju za čak 7.034 komada, što je najveći pad.
Daleko najviše prijavljenog oružja ima Tuzlanska županija. Čak 41.044 komada naoružanja. U posljednjih pet godina 3.629 komada oružja dodatno je prijavljeno.
Županija Zapadnohercegovačka “popravlja” prosjek u Hercegovini, pa je tamo 17.460 komada oružja. No svejedno, u odnosu na pet godina ranije, predstavlja pad od 3.320 komada naoružanja.
Ozbiljniji rast zabilježen je tek u Hercegbosanskoj županiji, oko 50 posto, no tamo su svejedno ukupno registrirana 8.572 komada naoružanja. U Posavskoj županiji je u posljednjih pet godina također došlo do rasta broja registriranog naoružanja pa, uz novih 2.238 prijavljenih komada, ukupan broj iznosi 5.772.
Zeničko-dobojska županija jedina je u kojoj je došlo do pada broja registriranog naoružanja za gotovo 3.000 komada na većinski bošnjačkom području, a porast se bilježi i u Bosansko-podrinjskoj županiji.
Posve je jasno da u BiH postoji i veliki broj naoružanja koje nije prijavljeno pa je potencijal za počinjenje kaznenih djela ili pak međusobnih obračuna iznimno visok. Važno je primijetiti kako su vlasti Republike Srpske samo u 2020. godini oduzele dvostruko više ilegalno posjedovanoga naoružanja kod građana nego što je bio slučaj s Federacijom BiH.
Naime, u FBiH su FUP i deset županijskih policija oduzeli 396 komada naoružanja, dok je istodobno u RS-u taj broj iznosio 780. Kada se ovim brojkama o oružju kojim raspolažu građani, a s njima sigurno operiraju i tvorci političkog kaosa, pridodaju otvorene poruke da se tvornice naoružanja i streljiva nalaze uglavnom na srpskom i bošnjačkom području, onda postoji dodatni razlog za brigu, zaključuje Večernji list.
(www.jabuka.tv)
Brazilski branič Thiago Silva (39) napustit će Chelsea na kraju sezone nakon četiri godine provedene…
Hrvatski premijer Andrej Plenković (HDZ) rekao je u ponedjeljak kako smatra da će kroz slijedeće…
Svi smo u nekom razdoblju života izloženi stresu. Profesionalne i osobne obveze, bolest, traume… mogu…
Petak, 3. svibnja bit će neradni dan za škole u HNŽ-u. Na temelju suglasnosti Ministarstva…
Na benzinskim crpkama u Hercegovini došlo je do promjena u cijenama goriva. Federalno ministarstvo trgovine…
Sud BiH potvrdio je optužnicu koja je zbog nijekanja genocida u Srebrenici podignuta protiv Vojina…
Komentari:
Ja i?
To su samo prijavljeni komadi..
Problem je u tomu što su zakoni različiti između županija. Tako je u HNZ najteze doci do dozvole za nabavku, a u SZ znatno lakse. Zakon treba biti jednak u svakoj zupaniji, te treba olaksati nabavku, a ne otezavati. Tako ukupan broj komada ne bi znatno otstupao,a bilo bi vise prijavljenog a manje crnog trzista
Eto sučin pritimo ....
Ima se ,može se..A sta bi trebalo da se ne možeš obranit od arapa koji odaju okolo..
Vazda podmazan
Pusti ljude na miru.
Pa kaze dum dum metciiii ovde me preseciiiiii
He he he
Niko ti ne brani pusti ih u svoju kuću kad si tako dobar.Možeš cak i u spavaću sobu a ti idi u podrum dac im bude baš cool..
Pa pucaj onda u ljude, čim ih vidiš. Štaa misliš da u Njemačkoj zapucaju na tebe?
Šta će ti oružje ako svak zna zanj.
Pusti budalu.
Imam pragu bez papira u garaži, nije puno prešla, radila.
Jaro moj samo bombe