Prema podacima iz dokumenta ‘Strategija razvitka Županije Zapadnohercegovačke za razdoblje 2014. – 2020.’, tijekom 2009. godine osnovne škole u ovoj županiji je pohađalo 10.896 učenika, a danas ih je, prema podacima Ministarstva obrazovanja, kulture i sporta ŽZH, u školskim klupama 8248.
To znači da je broj učenika u osnovnim školama manje za 2648. U samo godinu danja, školama je bilo skoro 1000 učenika manje.
”Tijekom 2010. godine osnovne škole u ŽZH pohađalo je 9.927 učenika, a 2011. ova županija je imala 9.546 osnovnoškolaca”, stoji u spomenutom dokumentu.
Dok se smanjuje broj učenika u osnovnim školama, u srednjim školama na području ove županije bilježi se rast broja učenika.
”U srednjim školama na području ŽZH bilo je ukupno 4168 učenika, dok ove školske godine srednje škole pohađa 4.248 učenika. U okviru strukovnih škola na području ŽZH postoji čak 27 različitih zanimanja. Ipak, prema pokazateljima od prije tri godine, među učenicima je i dalje najpopularnija opća gimnazija”, podaci su koji su prikupljeni za vrijeme izrade dokumenta 2012. – 2013. godine.
”U svim gimnazijama upisano je 1.726 gimnazijalaca, a u srednjim strukovnim školama ukupno 2442 učenika različitih strukovnih zanimanja”, navodi se u dokumentu strategije razvitka. U istom dokumentu stoji i kako je u srednjoškolskom obrazovanju županije zaposlen 261 nastavnik.
Iako škole nude velik broj zanimanja, u dokumentu strategije se upozorava kako nastavni planovi nisu usklađeni s potrebama tržišta rada, te da bi se time trebalo pozabaviti.
”Srednje škole u ŽZH, te njihovi nastavni i školski programi su inercijom nastavili djelovati uglavnom po modelu koji se desetljećima uhodao u prethodnom državnom sustavu koji je imao potrebu za kadrovima za tržište rada koje je drugačije funkcioniralo i u potpuno drugačijim uvjetima”, navodi se u dokumentu, te se ističe kako su danas potrebni što kreativniji i što inovativniji školski planovi i programi kako bi proizvodili znanja i vještine koje imaju stvarno mjesto na tržištu rada.
Dokument strategije izveo je zaključak da prilagodbu treba napraviti nakon rezultata u izradi analiza trenutačnih potreba tržišta rada, kao i izrade procjena budućih kratkoročnih i dugoročnih potreba tržišta rada.
(www.jabuka.tv)
[gallery ids="682859,682856,682858,682857"] Košarkaši Gruda su u nedjelju slavili u odlučujućoj utakmici protiv Čapljine za finale…
U posljednjem susretu 32. kola HNL-a nogometaši Lokomotive su kao domaćini u Kranjčevićevoj ulici svladali…
Južni Sudan, Libija i Afganistan su najopasnije zemlje na svijetu za posjetiti 2024. godine, pokazali…
Zlatni džepni sat pronađen na tijelu najbogatijeg čovjeka na Titanicu prodan je američkom kolekcionaru za…
Hrvatski nogometni reprezentativac Joško Gvardiol bio je strijelac prvog gola za Manchester City u 2-0…
Era jeftinog ljetovanja već odavno je gotova. Za veliki dio bh. građana odlazak na more…
Komentari:
Ovo je daleko veći problem od izbora, izbjegličkih ruta, kao i od visine plača. Ovo će nas uništiti, a onda je sve ostalo suvišno.Jesmo li uistinu postali toliko sebični, koristoljubivi i isključivi materijalisti?! Mislim da se svi trebamo zamisliti i nastojati mijenjati, možda još imamo izgleda za neku budućnost!
HDZ i porodiljne naknade,
Pa tko si može priuštiti da ima više djece? I jedno- dvoje je uspjeh financirati, zvuči ružno, ali kakva ekonomija takva demografija!
Plaća profesora 850 KM a još su jadniji roditelji koji rade u privatnika a ni jedni ni drugi nemaju ni porodiljne ni dječije ni potporu za djete i nema puno toga. A tek oni koji ne rade nikako ,pa kako da ima djece?Nestajemo polako.