Narodna knjižnica HNŽ, Mostar i u ovim specifičnim okolnostima pandemije nastoji biti na usluzi svojim korisnicima te ni internet ni društvene mreže kao novi oblici informiranja i komunciranja ne mogu pobijediti knjigu u njezinom izvornom obliku jer je ona stari prokušni lijek, izjavila je za Fenu voditeljica Službe za rad s korisnicima Narodne knjižnice Hercegovačko-neretvanske županije u Mostaru Zorica Marić.
Već drugu godinu uzastopno slušamo i govorimo o virusima, lijekovima i aktivnije brinemo o svom zdravlju. Međutim, osim zdravlja tijela treba brinuti i o zdravlju duha, a zato od davnina, prokušani lijek je knjiga, ustvrdila je voditeljica Marić.
Knjige se, dodaje ona, ističu uglavnom kao riznice znanja, vrlo zanimljivih priča i inspiracije, ali se snaga pisane riječi očituje u njezinoj sposobnosti da utječe na nas, mijenja naš doživljaj svijeta i sebe samih, razvija empatiju, suosjećanje.
Po riječima voditeljice Službe s korisnicima, najaktivnija kategorija čitatelja u Narodnoj knjižnici HNŽ, Mostar su djeca predškolske i školske dobi, zbog višegodišnjeg kontinuiranog besplatnog upisa učenika prvih razreda osnovnih škola HNŽ-a te zbog velikog broja ostvarenih aktivnosti u godini.
Tako su najčitaniji naslovi u ožujku ove godine na dječjem odjelu bili: “Nebeski letači”, Milene Jukić Bandić, “Divlji konj”, Božidara Prosenjaka, “Dječak grli svijet”, Ivice Vanje Rorića “Branka”, Augusta Šenoe, te “Bambi: jedan život u šumi”, Felixa Saltena.
Ništa manje nisu čitani ni naslovi: Oscara Wildea, “Sretni princ i druge bajke”, Sonje Jurić “Moj brat i ja”, Sunčane Škrinjarić “Medin dom” , Marka Twaina,” Pustolovine Toma Sawyera” i Sonje Jurić “Biti dijete”.
Na odjelu za odrasle pak riječ je o naslovima: “Gordana”, Marije Jurić Zagorke, “Stephanie: u slatkom paklu”, Marcela Gobineaua, „Bijeli tigar”, Aravinda Adigae, “Fantom”, Joa Nesboa, “Mladi lavovi”, Irwina Shawa, “Grad lopova”, Davida Benioffa, “Uliks”, Jamesa Joycea “Prosjačka princeza”, Hedwiga Courths-Mahlera i “Varke i čežnje”, P.D Jamesa.
U ljetnom razdoblju uglavnom se posuđuju beletristički naslovi opuštajućeg tipa ili trenutni bestseleri. Također se u nešto manjem broju posuđuje publicistika i književni klasici, do tijekom školske i studijske godine učenici posuđuju obvezne lektirne naslove ili stručnu literaturu, kaže voditeljica Marić.
Studenti, veli ona, u predahu od stručnih predavanja i stručne literature posežu i za klasicima književnosti, a kod kategorije čitatelja koji nisu učenici i studenti, češće dominira potražnja za beletrističkim i trenutnim bestselerima.
Podsjetimo da je u petak, 23. travnja, Narodna knjižnica prigodnom “pričaonicom za djecu” obilježila Svjetski dan knjige i autorskih prava.
Pričaonica pod nazivom “Stavi svoj prstić na lik iz priče i poslušaj priču” održana je na platou ispred Knjižnice, a gošća, pripovjedačica, bila je kreativna knjižničarka Osnovne škole Petra Bakule, Sanja Primorac.
Također, Klub čitatelja-Debatni klub koji djeluje u sklopu knjižnice HNŽ Mostar je povodom Svjetskoga dana knjige, obradio knjigu “Grad lopova”, autora Davida Benioffa.
Klub čitatelja osmišljen je kao bijeg, kao utjeha. Mjesto gdje smo slobodni govoriti o bilo čemu, postavljati pitanja i tražiti odgovore. Želimo da to bude mjesto u kojem možemo uvijek naići na razumijevanje, kazali su za sebe u Klubu.
(www.jabuka.tv)
Tako je, slažem se knjiga je lijek. Za mene je čitanje dobrih knjiga najuzvišenije stanje čovjekovog duha :), sve drugo je precijenjeno na ovom svvijetu..
Ptice imaju krila , ljudi imaju knjige!
Ubjeđen sam, mada to ne mogu dokumentovati, da 90% odraslog stanovništva BiH u posljednjih godinu dana nije pročitalo nijednu knjigu. Nemoguće je biti ovako zatucan, zaostao i neprosvjećen ako čitaš knjige. Ovdje postoji jedan popseban i brojan soj ljudi koji ništa ne čitaju, a sve znaju.
Educiraju se na fb, instagramu i slicnim platformams