Znanstvenici otkrivaju: Koji žanrovi potiču mirnu, a koji opasnu vožnju?

Većina nas sjeća se audiokaseta i vremena kada smo sami sastavljali kompilacije omiljenih pjesama kako bi vožnja bila ugodnija – bilo kroz grad ili po autocesti.

Danas su kasete stvar prošlosti, ali užitak koji donosi slušanje glazbe u autu i težnja za što boljim zvukom nikad nisu bili izraženiji. Neka istraživanja pokazuju da čak 60 % vozača vjeruje kako ih glazba tijekom vožnje čini sretnijima.

Od prvog komercijalnog auto-radija predstavljenog davne 1930. godine – tada dostupan samo imućnijim vozačima – pa do današnjih digitalnih uređaja koji prenose radio stanice preko satelita i glazbu s pametnih telefona, glazba je postala sastavni dio svakodnevne vožnje.

I danas je radio broj jedan

Iako bismo očekivali da razvijena tržišta koriste moderne audio sustave, istraživanje organizacije Music Business Association koje je proveo LOOP na uzorku od 3.014 građana SAD-a pokazalo je da je klasični AM/FM radio i dalje najpopularniji izvor glazbe u automobilu – koristi ga čak 49 % ispitanika.

CD-e sluša 18 %, internetski radio 15 %, dok 18 % koristi digitalne zapise. Među mlađim vozačima dominiraju digitalni i mobilni audio sustavi (51 %), što jasno pokazuje smjer u kojem ide budućnost slušanja glazbe u vozilu.

Glazba i sigurnost u vožnji – dvosmjerni utjecaj

Bez obzira na tehnološki napredak i kvalitetu zvuka, već se desetljećima postavlja pitanje: povećava li ili smanjuje glazba sigurnost u vožnji? Istraživanja ne daju jednoznačan odgovor – ključ leži u okolnostima i načinu na koji slušamo glazbu tijekom vožnje.

Tempo glazbe

Jeste li znali da otkucaji srca mogu pratiti ritam glazbe? Brza glazba (npr. 120 BPM) može ubrzati rad srca i potaknuti impulzivnu i agresivniju vožnju. Stručnjaci preporučuju sporiju glazbu (60–80 BPM) koja umiruje i pomaže koncentraciji – posebno u gradskom prometu, piše Raport.

Glasnoća

Jedno je sigurno – preglasna glazba ometa vozača. Istraživanje sa Sveučilišta Memorial u Newfoundlandu pokazalo je da glasnoća od 95 decibela (npr. kao motorna kosilica) povećava vrijeme reakcije vozača za 20 %. Scenariji iz filmova gdje glavni lik “odvrne” glazbu do maksimuma trebaju ostati na ekranu – u stvarnosti, to može biti opasno.

Utjecaj žanrova

• Neka istraživanja povezala su glazbene žanrove s ponašanjem u vožnji:
• Dubstep i hip-hop – češće potiču agresivnu vožnju
• Jazz – povezuje se s bržom vožnjom
• Kompleksne pjesme – odvlače pažnju
• Klasična glazba – ocijenjena kao najsigurnija za vožnju

Ako niste ljubitelj klasike, napravite vlastitu playlistu s umirujućim pjesmama koje vas ne uzrujavaju ili emotivno ne destabiliziraju.

Dob i iskustvo vozača

Mlađi i neiskusni vozači skloniji su greškama te ih glazba lakše ometa. Za njih je posebno važno izbjegavati brze i glasne pjesme te stalno mijenjanje glazbe.

Profesionalni vozači najčešće biraju tihu i nenametljivu glazbu. Kod mladih vozača, agresivna glazba često dolazi u kombinaciji s bahatom vožnjom i – nažalost – ponekad alkoholom, što može imati tragične posljedice.

Glazba kao saveznik, ne kao smetnja

Usredotočite se na cestu, ne na glazbu. Glazba treba smanjiti stres, stvoriti ugodnu atmosferu i pomoći koncentraciji – nikako vas ne bi smjela ometati.

Prava glazba za vožnju je ona koja vas smiruje i poboljšava raspoloženje, a ne ona koja izaziva impulzivnost. Slušajte pametno – i vozite sigurno.

(www.jabuka.tv | Foto: Freepik)