Znanstvenici odgonetnuli tajnu podrijetla misterioznih dijamanata

Misteriozni šesterokutni dijamanti koji se prirodno ne pojavljuju na Zemlji otkriveni su u četiri meteorita u sjeverozapadnoj Africi.

To je stvarno uzbudljivo, jer je bilo nekih ljudi na terenu koji su sumnjali postoji li ovaj materijal uopće, kaže Alan Salek sa Sveučilišta RMIT u Melbourneu koji je bio dio tima koji ih je pronašao.

Heksagonalni dijamanti, kao i obični dijamanti, napravljeni su od ugljika, ali su njihovi atomi raspoređeni u heksagonalnu strukturu, a ne u kubičnu.

Šesterokutni dijamanti prvi su put prijavljeni u meteoritima u SAD-u i Indiji 1960-ih. Međutim, prethodno otkriveni kristali bili su toliko mali, veličine samo nanometara, da je bilo teško potvrditi jesu li doista heksagonalni dijamanti.

U potrazi za većim kristalima, Salek i njegovi kolege upotrijebili su snažan elektronski mikroskop kako bi zavirili u 18 uzoraka meteorita. Jedan je bio iz Australije, a ostali iz sjeverozapadne Afrike. Pronašli su šesterokutne dijamante u četiri afrička meteorita, s nekim kristalima veličine do mikrometra, oko 1000 puta većim od prethodnih otkrića. To je omogućilo timu da potvrdi neobičnu šesterokutnu strukturu, a studija o tome objavljena je u znanstvenom časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences.

To je važno otkriće jer sada imamo veće kristale, možemo dobiti bolju ideju o tome kako su nastali i možda replicirati taj proces u laboratoriju, kaže Salek.

Na temelju kemijskog sastava meteorita koji su ih donijeli na Zemlju, čini se da su šesterokutni dijamanti nastali unutar patuljastih planeta, kaže Andy Tomkins sa Sveučilišta Monash u Melbourneu, koji je vodio istraživanje.

Analiza tima sugerira da su kristali nastali reakcijom između grafita, koji se sastoji od atoma ugljika složenih u slojeve, i superkritične tekućine vodika, metana, kisika i sumpornih kemikalija koje su vjerojatno nastale kada se asteroid zabio u patuljasti planet i razbio se u fragmente koji su na kraju pali na Zemlju.

Kada se planet raspao, bilo je kao da ste skinuli poklopac s boce Coca-Cole – oslobodio je tlak i taj pad tlaka u kombinaciji s visokim temperaturama doveo je do oslobađanja ove superkritične tekućine, kaže Tomkins.

To je slično procesu kojim se obični dijamanti izrađuju u laboratorijima, zagrijavanjem grafita s plinovima poput vodika i metana, što sugerira da bi se s nekoliko promjena umjesto toga mogao proizvesti šesterokutni dijamant, kaže Salek.

Predviđa se da su šesterokutni dijamanti oko 60 posto tvrđi od običnih dijamanata na temelju njihove strukture, a ova bi dodatna tvrdoća mogla imati važnu industrijsku primjenu ako bi se mogli izraditi sintetički. Na primjer, mogli bi se potencijalno koristiti za izradu ultratvrdih listova pile ili drugih dijelova strojeva, kaže Salek.

(www.jabuka.tv | Foto: Ilustracija/Getty Images)