Život u BiH: Cijene više nego u EU, a plaće i pet puta niže

Građani BiH pojedine proizvode u maloprodaji plaćaju skuplje nego stanovnici EU u čijim zemljama je prosječna plaća viša i do pet puta, pokazuju posljednji podaci statističkog ureda europskih zajednica, Eurostata.

Tako električne uređaje plaćamo po cijeni koja je za oko šest posto veća od prosjeka EU, dok su, na primjer, u Irskoj, u kojoj je prosječna zarada 2.479 eura, ovi uređaju jeftiniji za oko 14 posto od prosjeka EU, pišu Nezavisne novine.

Nakon Iraca, najmanje za električne uređaje izdvajaju Poljaci, Česi, Britanci i Bugari. Sve ove zemlje, osim Bugarske, imaju daleko veće plaće nego u BiH. Iako su primanja daleko manja, i odjeću u BiH plaćamo po gotovo istim cijenama kao i u EU. Točnije, cijene su niže za desetak posto, ali su opet veće nego u Bugarskoj, Mađarskoj i Velikoj Britaniji, u kojoj je, usporedbe radi, prosječna plaća u ovoj godini 1.990 eura, ili četiri i pol puta veća nego u BiH.

Kada je regija u pitanju, odjeća u Srbiji je na 93 posto prosjeka EU, a u Makedoniji na 81 posto.

Ipak, zbirno gledano, cijene u maloprodaji u BiH gotovo su duplo manje nego u zemljama Europske unije, s tim da su nam prosječna primanja višestruko manja. Sve zemlje EU imaju veću prosječnu plaću nego BiH, s tim da 20 članica europske zajednice ima duplo veću plaću. Radnik u Bugarskoj, u kojoj se najmanje zarađuje, na kraju mjeseca ima tridesetak maraka više nego radnik u BiH.

Pored toga što zarađuju više, podaci Eurostata pokazuju kako su im cijene hrane i pića niže od europskog prosjeka, ali i od BiH.

Kada su plaće u pitanju, ono što nikako ne ulijeva optimizam je podatak da one na godišnjoj razini u BiH rastu tek oko osam maraka, ili oko jedan posto, dok je, na primjer, u Bugarskoj u ovoj godini zabilježen rast plaća od 11 posto.

Marin Bago, predsjednik Udruge za unapređenje kvaliteta življenja “Futura”, kaže kako nadležni jednostavno ne znaju iskontrolirati tržište na kojem pozicija potrošača nije razumljiva. Smatra kako je u tržišnoj ekonomiji kao društveno ekonomskom modelu potrošač jedini balans, te da će se, ukoliko nije ravnopravan, model urušiti, što se, kako tvrdi, i događa.

Mi prvo nismo ravnopravni kod usluga koje daje država. Ako političke strukture ne dopuštaju vama kao potrošaču da budete ravnopravni u svojoj zemlji, sigurno je da će se i strani investitori i trgovci ponašati po istom primjeru. Znači, dok god nas političke strukture obespravljuju, to će raditi i strani trgovci, kaže Bago, dodajući kako su paralelno s tim plaće mizerne i ne zadovoljavaju ni osnovne životne potrebe.

Murisa Marić, izvršna direktorica Udruge građana “Don” iz Prijedora, koje se dugo godina bavi zaštitom potrošača, kaže kako u zemljama EU, za razliku od BiH, potrošači diktiraju određene politike, tako da ne treba čuditi da je, na primjer, bijela tehnika jeftinija.

Oni imaju zdravu konkurenciju koja utječe da se cijene svakodnevno snižavaju, ali i dalje teže i razvoju ekonomije koja će im omogućiti jeftinije proizvode. To im standard dozvoljava, kazala je ona.

S druge strane, dodaje, potrošači u BiH nisu dovoljno osviješteni i ne pokazuju veliko protivljenje za enormno visoke cijene pojedinih artikala, dok bi u zemljama Europe kupci bojkotirali tržne centre.

Koliko god o tome pričali, svijest i dalje nije dovoljno razvijena, zaključila je ona.

Cijene u BiH u odnosu na prosjek EU

Električni uređaji – 106 posto
Odjeća – 88 posto od prosjeka EU cijene odjeće
Hrana i piće – 78 posto
Restorani i hoteli – 55 posto
Alkohol i duhan – 53 posto C
Cijene u maloprodaji – 52 posto

(www.jabuka.tv)