Živimo na kredit

Da bi preživjeli, građani Bosne i Hercegovine sve više se zadužuju za potrošnju.

Od ukupnog zaduženja koje iznose više od sedam milijardi maraka, čak 75 posto se odnosi na kredite za opću potrošnju.

I dok ekonomski stručnjaci nude rješenja za ublažavanje krize, vlast šuti.

Počinjemo živjeti na kredit. Ovom rečenicom većina građana opisuje puko preživljavanje zbog svakodnevnog rasta cijena i niskih primanja.

Prema podacima Centralne banke BiH, više od sedam milijardi KM iznosi zaduženost stanovništva BiH za nenamjenske kredite. A skoro svaki punoljetni građanin, dužan je komercijalnim bankama više od 3.000 KM.

Prema podacima entitetskih Agencija za bankarstvo na kraju trećeg kvartala zaduženost građana iznosi oko 7,7 milijardi KM. U ukupnim kreditima građana, ovi krediti čine oko 75 posto. Nominacija ovih kredita ne čudi obzirom da pored nekakvih zadovoljenja tekuće potrošnje iz ovih kredita, građani često ove kredite iskoriste i za zadovoljavanje stambenih potreba, izjavila je za BHRT Vesna Papić iz Odjela za financijsku stabilnost Centralne banke BiH.

Procjenjuje se da je u BiH svako šesto domaćinstvo siromašno. Da bi preživjeli većina pokušava naći dodatni posao.

Ako uzmemo u obzir da dvoje zaposlenih u jednoj četveročlanoj obitelji radi po najnižoj cijeni rada, ako uzmemo u obzir da 40 posto potrošačke košarice otpada na prehrambene troškove, to je zaista puno i drugi aspekti u toj potrošačkoj košarici trpe, rekao je Dušan Srdić iz Udruge za zaštitu potrošača ”Reakcija” iz Banja Luke.

Za izlaz iz ove situacije potrebno je mnogo toga. Ekonomski stručnjaci predlažu rješenja među kojima je i obustava plaćanja trošarine na gorivo. To bi, kažu, značajno utjecalo na smanjenje troškova prijevoza roba i hrane koju kupujemo.

Ono što je najteže u cijeloj priči je da o investicijama ili projektima koji mogu dovesti do zaposlenja, vlast ne brine, kako na entitetskoj tako ni na bh. razini. Nemamo zaštitu domaće proizvodnje, primarno poljoprivredne kada dođe berba, mi nemamo nikakve stimulacije za ljude koji žele proizvoditi svoju hranu, rekao je za državnu televiziju ekonomski stručnjak Zoran Pavlović.

Problem je što nema instrumenata. Nema na razini zemlje monetarne politike. Nema politike deviznog kursa. Ima fiskalna politika, kakva je fiskalna politika? Ona je podijeljena. Na razini države neizravni porezi PDV, carine, trošarine, a izravni porezi na razini entiteta, a u slučaju Federacije i županija. Dakle ostao jedan instrument koji je fragmentiran, nekoordiniran. Prema tome, kako onda na zelenu granu?, rekao je ekonomski stručnjak Vjekoslav Domljan.

I dok struka nudi rješenja kako bismo došli na zelenu granu, većina političara šuti. Njima je dobro s plaćom koja je osam puta veća od prosječne plaće građana, što nema nigdje u Europi.

(www.jabuka.tv)