Završila ‘Kulturna šetnica’ i ‘Dani folklora’ u Širokom Brijegu

Više od dvije tisuće ljudi kroz protekle dvije večeri posjetili su manifestaciju ‘Kulturna šetnica’ i ‘Dani folklora i kulturne baštine’ koju su organizirali Vijeće mladih općine Široki Brijeg, Savez kulturno-umjetničkih društava Širokog Brijega te Općina Široki Brijeg, a održala se na platou ispod hotela Park u Širokom Brijegu, točnije na starom autobusnom kolodvoru.

Prva večer ove manifestacije bila je u znaku smotre dječjeg folklora gdje je nastupilo više od 150 najmlađih članova iz 8 širokobrijeških KUD-ova, a pozornicu su drugu večer zauzeli stariji folkloraši te predstavili običaje i plesove iz svoga mjesta. Nastupili su folkloraši iz: HKUD Biloševica (Rasno), HKUD Crnašnica (Knešpolje), HKUD Morko, HKUD Kočerin, HKUD Brda (Izbično), HKUD Blaćani (Biograci), HKUD Jare i HKUD Crnač te gosti iz Hrvatske, KUD Kondrićani iz Đakova te KUD Kamešnica iz Otoka na Cetini. Zainteresirani su mogli pogledati i kupiti izložene etno-suvenire, a tijekom večeri odabran je najbolji štand te najbolja djevojka i najbolji momak u narodnoj nošnji.

Mladi lokalni umjetnici su izložili svoje radove te i drugu večer crtali portrete svim zainteresiranim posjetiteljima za cijenu od 20 KM.
Organizatori se zahvaljuju svim posjetiteljima te već sada najavljuju da će sljedeće godine biti još veći broj folklornih društava, umjetnika te se nadaju povećanju sadržaja manifestacije.

kulturna_setnica_1

kulturna_setnica_2

kulturna_setnica_3

kulturna_setnica_4

kulturna_setnica_5

kulturna_setnica_6

kulturna_setnica_7

kulturna_setnica_8

kulturna_setnica_9

kulturna_setnica_10

kulturna_setnica_11

kulturna_setnica_12

kulturna_setnica_13

kulturna_setnica_14

kulturna_setnica_15

kulturna_setnica_16

kulturna_setnica_17

(www.jabuka.tv | Foto: Domagoj Ledić)

11 komentara

  • ne znam je li itko od ljudi koji uređuju ovaj portal bio na manifestaciji… gdje su slike naših društava?? ove slavonce ste uslikali 10000 puta..gdje su parovi u narodnoj nošnji?? nigdje ničega!!! po slikama bi se reklo da su slavonci imali cjelovečernji program, a i slikali ste dosta ovu šetnicu… uglavnom događaj pun pogodak a jabuka to uslika za nulu!

  • Pozdravljam događaj, a Jabuka bi doista trebala sustavnije odrađivati foto materijal. Malo više organizacije i promišljanja i natpis ispod fotografije. Ako ništa za ubuduće.

  • zato je ekspresno bilo ažurno hahahaha stidi se
    okani se ti jabuke, nemoj čitat i dobar 😀
    vidim ne znaš ni kako se zove da “šetnica” haha

  • iako ovo uopće nije moj “đir” nemam ništa nego riječi hvale za ovaj događaj, zalutao sam tamo i super mi je bilo, akobogda nitko neže žugati i na ovom članku kao što su žugali na člancima od whfa. 😉
    svaka čast ljudi i sve pohvale, samo nastavite!

  • zašto ovo niste objavili
    Učitelji traže početak nastave za prvašiće i argumentiraju ministrici
    Objavljeno: Sub, 10.08.2013. – 14:46

    Dana 5. kolovoza u Grudama je održan sastanak učitelja razredne nastave i stručnih suradnika Osnovne škole Ruđera Boškovića Grude i Osnovne škole Fra Stipana Vrljića Sovići. Tema ovog sastanka bila je prvi razred devetogodišnjeg osnovnog obrazovanja po skraćenom kalendaru rada, mogući razlozi zbog kojih je do skraćivanja uopće došlo te problemi koji u nastali zbog skraćivanja nastavne godine. Dogovoreno je da se sa zaključcima ovog sastanka upozna resorno ministarstvo i Skupština Županije Zapadnohercegovačke.

    Školske godine 2009./10. u Županiji Zapadnohercegovačkoj započelo je devetogodišnje osnovnoškolsko obrazovanje. Učitelje nitko nije pitao žele li ili ne žele ovaj novi sustav obrazovanja, jesu li zadovoljeni materijalno-tehnički uvjeti u školama za rad sa šestogodišnjom djecom ni jesu li svi učitelji prošli dodatnu edukaciju i stručno se usavršili za nove uvjete i drugačiji način rada koji se od njih tražio. Od učitelja se tražilo i očekivalo da sav teret ponesu na svojim leđima, svojim marom, kreativnošću, strpljenjem i mnogom osobnom žrtvom pokriju sve rupe propusta županijskih i općinskih vlasti (koje su osnivači naših škola i trebale bi skrbiti o uvjetima u kojima žive i rade naša djeca). Nije bilo iznenađenje kad su se od dijela učitelja čule kritike i pokazao otpor prema ovakvom površnom odnosu naše Vlade prema obrazovanju i uvjetima u kojima se ono provodi u našoj županiji.

    Dio roditelja je negodovao protiv devetogodišnjeg osnovnoškolskog obrazovanja misleći da se djeci krade godina igre i opterećuje ih se školskim obavezama prerano, a pojavio se i problem dovoženja djece u školu i njihovo vraćanje kućama radi drugačije dnevne satnice od ostalih učenika. Umjesto da od Općina (koje se trebaju brinuti o materijalnim troškovima škola i prijevozu učenika)zatraže da organiziraju prijevoz , prigovori su upućeni učiteljima. Unatoč svim teškoćama, učitelji su započeli s radom i u hodu otklanjali probleme s kojima su se suočavali. Uspješno su završili sa svojim učenicima tri školske godine,a onda se dogodilo svima nama nepojmljivo i neprihvatljivo skraćenje nastavne godine u prvom razredu na samo 18 tjedana. Ostali smo zatečeni jer nam nije bilo jasno koji su razlozi i koji se problemi rješavaju tim skraćenjem.

    Problem neispunjenih materijalno-tehničkih uvjeta (učionice sa prilagođenim namještajem, nastavnim sredstvima i pomagalima) kao i problem prijevoza djece u školu i iz škole i dalje su bili tu. U županijskom proračunu nisu postignute uštede. Djeci skraćeni plan i program nije donio rasterećenje, naprotiv, sada u 18 tjedana treba ovladati sadržajima koji su prije bili raspoređeni u 35 tjedana.

    Stručno povjerenstvo koje je izradilo skraćeni plan i program vodilo je računa da se postojeći plan iz 2008. godine ne ošteti pa je zadržalo ciljeve i obrazovna postignuća,ali je oduzelo vrijeme potrebno za ostvarivanje zadanih ciljeva i postignuća te su time nepovratno oštećena djeca. Nisu uzete u obzir razvojne psihofizičke osobitosti djece polaznika prvih razreda devetogodišnje osnovne škole. Naglasak je stavljen na stjecanje znanja umjesto na stjecanje vještina i sposobnosti koje se razvijaju vježbom i ponavljanjem kroz vrijeme. Od učenika se očekuje da znaju i mogu, a da temeljne vještine i sposobnosti nisu razvijene jer za njihov razvoj nema vremena ni prilike.Uvijek je bilo darovite djece koja mogu, znaju i hoće više i ona nisu imala teškoća u ovladavanju sadržajima skraćenog plana i programa. Ali što je sa djecom prosječnih i djecom smanjenih sposobnosti?

    Za svu djecu koja ne pripadaju skupini darovitih, skraćeni plan i program donosi preveliko opterećenje i nesigurnost u vlastite sposobnosti, a oduzima radost i lakoću učenja i osjećaj uspješnosti. Trebali bi znati da je osjećaj uspješnosti najjači motiv koji sve nas potiče na bavljenje onim u čemu smo uspješni.
    U uvodnim napomenama Izvedbenog nastavnog plana i programa na hrvatskome jeziku za prvi razred devetogodišnje osnovne škole u Bosni i Hercegovini koji je izradilo Stručno povjerenstvo od troje učitelja, a odobrilo Ministarstvo obrazovanja, znanosti, kulture i športa u Širokom brijegu 2012. kaže se:
    Ovaj Izvedbeni nastavni plan i program još nije provođen niti vrednovan u praksi. Tek treba proći konkretnu provjeru u izravnom nastavnom radu u školi, kako s obzirom na njegovu prilagodbu potrebama učenika i provođenju kvalitetna odgojno-obrazovnog rada u zadanim vremenskim okvirima, tako i s obzirom na različite kadrovske, materijalne i organizacijske uvjete u kojima se naše škole nalaze. Stoga ćemo od učitelja, radi otklanjanja nedostataka i daljnega poboljšanja ovoga Programa, sa zahvalnošću primiti i uvažiti svaku argumentiranu kritiku, primjedbu i sugestiju.

    Učitelji općine Grude osjećaju se pozvani da kao stručno tijelo (brojnije, moguće i stručnije od Stručnog povjerenstva koje je izradilo skraćeni plan i program za prvi razred) upute svoje argumentirane kritike, primjedbe i sugestije. Nadamo se i očekujemo da će biti sa zahvalnošću primljene i uvažene.
    Z A K L J U Č C I :

    1. Skraćena nastavna 2012./13. godina za 1. razred devetogodišnjeg osnovnog obrazovanja nije se pokazala funkcionalnom. Donijela je niz poteškoća učenicima i njihovim učiteljima, a očekuje se da će se to odraziti slabijim učinkom u učenju već u drugom razredu. Ovo su samo neke od primjedbi koje su iznijeli učitelji:
    · Sadržajna i vremenska raspodjela programskih sadržaja po pojedinim nastavnim predmetima, oblastima i temama, u okviru samo četiri i pol mjeseca, nije i ne može biti odgovarajuća. Pripremno razdoblje za usvajanje početnog čitanja i pisanja je u potpunosti izostalo. S obradom slova počinje se dok grafomotorika većine djece još nije u dovoljnoj mjeri razvijena. Stoga pisanje, a jednako tako i čitanje, za većinu djece predstavlja opterećenje. Nastavni sadržaji su zgusnuti, pretrpani, nedostaje vremena za njihovo postupno usvajanje, učenje kroz igru, kako bi bilo primjereno ovom uzrastu, nedostaje vremena za ponavljanje naučenog gradiva. Mjesta za individualni rad i za provjeru naučenog gotovo i nema. Nedostaje vremena za ostvarivanje temeljnih zadataka prvog razreda: socijalizaciju, razvijanje govornih vještina, učenje komunikacije s prijateljima iz razreda i učiteljima.
    · Neki odjeli su prekobrojni, tako da uz pojačan tempo rada, učitelj ne uspije posvetiti potrebnu pozornost učenicima koji teže usvajaju gradivo. Stoga su opći ishodi učenja, ako uzmemo razredni odjel kao cjelinu, daleko lošiji nego bi trebali biti na kraju prvog razreda.
    · Psihološki i emocionalni učinak skraćivanja nastavne godine je taj što većinu učenika zbunjuje, dezorijentira, izaziva otpor, a njihove učitelje frustrira nemogućnost ostvarivanja odgovarajućih metodičkih i pedagoških načela.

    2. Zbog lošeg iskustva, učitelja koji su ove godine vodili prvi razred, zbog posljedica koje ovako skraćena nastavna godina može izazvati, od Ministarstva obrazovanja, znanosti, kulture i športa te od Skupštine Županije Zapadnohercegovačke, tražimo da se nastavna godina vrati na trajanje od 35 tjedana, tj. da sljedeća generacija krene u I. razred u rujnu ove godine, te da se nastava izvodi po originalnom Nastavnom planu i programu za devetogodišnje obrazovanje na hrvatskom jeziku.

    3. Prvi razred devetogodišnjeg obrazovanje je potpuno ravnopravan s ostalim razredima, te smatramo da ga se treba tako i tretirati. Kako bi bilo da skratite na primjer sedmi razred na 18 radnih tjedana?

    4. Smatramo da su sve škole u županiji jako loše opremljene nastavnim sredstvima i pomagalima, što dodatno otežava rad s djecom u prvom razredu. Potrebna su ulaganja po tom pitanju.

    Učitelji nisu nadležni za donošenje zakona o obrazovanju, ali su nadležni za njihovu prevedbu u razredu. Smatramo da smo dovoljno kompetentni te da možemo zaključiti funkcionira li provedba ovog zakona u praksi ili ne. Dobrobit djece, njihov normalan razvoj i obrazovanje, mora biti na prvom mjestu svima u društvu: roditeljima, Ministarstvu obrazovanja i nama, učiteljima. Stoga smo dužni upozoriti na štetu koja je djeci nanesena odlukom o skraćenju nastavne godine. Nadamo se de će netko od nadležnih uzeti u obzir naše zaključke, te da će žurno pokrenuti donošenje odluke o početku nastavne godine za prvašiće u rujnu 2013. godine.

    Učitelji razredne nastave i stručni suradnici u osnovnim školama općine Grude

    Dodano: Pon, 12.08.2013. – 12:28 – -Dobro jutro Beograđani (gost).

    Treba uvesti skraćeno školovanje u sve razrede srednje i osnovne škole, jer HDZ-ovoj zločinačkoj organizaciji su važniji tečajevi nego normalna nastava.

    odgovori

Odgovori na gimme X

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.