Zašto sve više benzinskih crpki ne radi noću?

Dani kada ste u bilo koje doba noći mogli navratiti na bilo koju benzinsku crpku koju ugledate su prošlost, kako trenutačno stvari stoje.

Neimenovani sugovornik Večernjeg lista iz prijevozničkog sektora ovih dana je pričao o noćnim relacijama kroz BiH i tami zbog koje mora držati oči širom otvorene.

Krenite od Mostara do Sarajeva i iznenadit ćete se koliko benzinskih crpki ne radi u noćnim satima. Nakon dnevne smjene zaključavaju svoja vrata. Moram priznati da je osjećaj jeziv, kao da je ratno vrijeme, svako malo naiđete na zatvorenu crpku, a da ne pričam o onima koje su trajno zatvorile svoja vrata, priča neimenovani sugovornik spomenutih novina.

Sve je to u kontekstu svjetske naftne krize koju je prouzročio rat u Ukrajini, ali i posljedice pandemije. Situacija se debelo prelijeva i na nas. Cijene goriva već prelaze 3,50 KM po litri. Prije tri tjedna bile su bliže 3 KM. Više nema onih poskupljenja za 5 feninga početkom tjedna, sada cijene rastu dramatično i nitko ne može tvrditi da će sve stati na ovome.

Prvo zatvaranje crpki u večernjim satima počelo je u pandemiji zbog “lockdowna” i onda, kada je sve prošlo, kupci su se teže navikavali na te večernje rute. Jednostavno, vremena su takva da putuje tko mora. I onda se dogodio rat koji je dodatno uzdrmao već potresena tržišta. Po logici stvari, mi smo se ove godine trebali oporavljati od koronavirusa, a tržište rasti jer bi zavladao optimizam zbog kraja zdravstvene krize.

Pogodilo nas je nešto još gore, više nemamo pojma gdje će ovo završiti, pa konkretni oporavak od korone nije ni počeo. Sada je ovo splet svih kriza i tko može tvrditi da već sutra litra goriva neće koštati 4 ili 5 KM, a da ne spominjem dvoznamenkaste brojeve kakve neki već predviđaju u godinama koje predstoje ako rat potraje i ako se ne nađu dugoročna rješenja za smanjenje energetske ovisnosti, priča neimenovani sugovornik Večernjaka.

Nedavno je ekonomski analitičar Siniša Vukelić istaknuo mogućnost da BiH bude potpuno odsječena od nafte ako EU zabrani izvoz u zemlje koje ne podržavaju njegovu vanjsku politiku, a tko može tvrditi da se to neće dogoditi. I ekonomski stručnjak Miloš Grujić ovih je dana podsjetio na najavu Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) da će smanjiti proizvodnju za dva milijuna barela dnevno i to je najveće smanjenje od početka pandemije.

Odluka je na snazi od studenoga, onog prijelaza u hladnije razdoblje oko kojeg je Europa s pravom zabrinuta. Stručnjak ističe da je sve neizvjesno kada je budućnost u pitanju.

Svjedoci smo da se cijene goriva mijenjaju i nekoliko puta dnevno. Morat ćemo se prilagođavati, a dugoročno ne možemo ništa prognozirati. Neizvjesnost dijeli cijeli svijet, ističe Grujić. Pojedini analitičari izbacili su cijenu litre benzina u Rusiji. Dok vode surovi rat u Ukrajini i Europi dižu visoke cijene, tamo litra benzina košta oko 1,65 KM.

Ovisno o državi, u Europi su cijene na benzinskim crpkama dvostruko, a negdje i trostruko više. Ipak, neke države izborit će se s ovom situacijom, osobito zato što imaju jake temelje, stabilno političko uređenje koje daje sklad svemu ostalom, zatim su tu jaka gospodarstva koja mogu podnijeti razne nedaće. Nažalost, s BiH nije takav slučaj.

Među najpretraživanijim pojmovima u ovoj zemlji su nove cijene goriva. U ovom trenutku nema nikakvih dobrih najava. Oči mnogih uprte su u studeni. Smatra se da cijene nafte na svjetskoj razini neće dosegnuti kritičnih 147 dolara kao u početnoj fazi ruskog napada na Ukrajinu, a nada postoji da bi se cijena mogla stabilizirati u rasponu između 90 i 100 dolara, a ta stabilnost ne odnosi se na BiH na koju će se sve odraziti visokim cijenama goriva. Hoće li godina završiti u ljepšem tonu, uvelike ovisi o geopolitičkim zbivanjima.

(www.jabuka.tv)