Zanimljiva izložba uskoro u Širokom Brijegu

Otvorenje izložbe “Virtualizacija kao metoda zaštite kulturne baštine: od fragmenta k cjelini – od starog k novom” u sklopu Međunarodnog dana i europske noći muzeja 2021., održat će se 18. svibnja 2021. u 18 sati u Franjevačkoj galeriji u Širokom Brijegu.

Izložba ostaje otvorena do 16. lipnja 2021. godine.

Program

1. Izložba virtualnih stećaka, od 18 do 21 sati

Zlatan Filipović

1. Naziv lokaliteta: Nekropola Kopošići uz katoličko groblje – u blizini naselja Nasići – srednjevjekovnog grada Dubrovnika
GPS koordinate: 44.00427649139194, 18.345115722053976
https://skfb.ly/onVs8
Program: Reality Capture

2. Naziv lokaliteta: Očevlje – uz staro pravoslavno groblje – općina Breza – područje srednjevjekovnog grada Dubrovnika
GPS koordinate: 43.99000493018718, 18.3150074700723
https://skfb.ly/onVsM
Program: Reality Capture

3. Naziv lokaliteta: Nekropola Maculje – lokalitet Rostovo – upisana u UNESCO world heritage listu
GPS koordinate: 44.05032434816845, 17.67508403599633
https://skfb.ly/onVsW
Program: Reality Capture

Josip Mijić

4. Naziv lokaliteta: Dislocirani stećci kraj crkve BDM u Posušju koji su preneseni iz sela Tribistovo lokalitet Piškovića strana i sela Zagorje – lokalitet Slavić
GPS koordinate: 43.4763408, 17.327697
https://skfb.ly/onOMu
Programi: Meshroom, Blender

5. Naziv lokaliteta: Na Diliću
GPS koordinate: 43.12434802301963, 17.589622751508454
https://skfb.ly/onQWM
Programi: Meshroom, Blender

6. Naziv lokaliteta: Ričina (lokalitet s lijeve strane groblja kada se gleda s glavne prometnice prema sjeveru i stećci u rimokatoličkom groblju)
GPS koordinate: 43.483590, 17.300299
https://skfb.ly/onRKA
Programi: Meshroom, Blender

Ana Naletilić

7. Naziv lokaliteta: Dislocirani stećci kraj crkve BDM u Posušju koji su preneseni iz sela Tribistovo – lokalitet Piškovića strana i sela Zagorje – lokalitet Slavić
GPS koordinate: 43.4763408, 17.327697
https://skfb.ly/onQGv
Programi: Meshroom, Blender

8. Naziv lokaliteta: Mokro (replika Vitkovog stećka, original se nalazi ispred Zemaljskog muzeja u Sarajevu)
GPS koordinate: 43.36339249745984, 17.580287096209478
https://skfb.ly/onTHL
Programi: Meshroom, Blender

9. Naziv lokaliteta: Pod Sekulanom
GPS koordinate: 43.14011905924326, 17.58023616197576
https://skfb.ly/onUSr
Programi: Meshroom, Blender

2. Stalni likovni postav Franjevačkog muzeja i galerije u konkretnoj i virtualnoj stvarnosti, od 18 do 21 sati

O stalnom likovnom postavu:

Stalni likovni postav Franjevačke galerije otvoren je 6. 10. 2015. Sadrži 230 radova i pokriva razdoblje od sredine XIX. stoljeća do godine 2015. Uredio ga je povjesničar umjetnosti i književnik Igor Zidić iz Zagreba, uz suradnju mr. slikarstva Josipa Mijića i fra Vendelina Karačića. Zastupljena su 203 autora, većinom iz Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine. U postavu su i radovi svih profesora i predavača s Akademije likovnih umjetnosti na Široki Brijeg.

Stalni likovni postav u virtualnoj stvarnosti:

Povodom hrvatske Noći muzeja 2020. Stalni likovni postav Franjevačkog muzeja i galerije Široki Brijeg je uz pomoć Matterporta, trodimenzionalnog sustava kamera za stvaranje uronjenog trodimenzionalnog iskustva, skeniran i podignut na Matterport: https://my.matterport.com/show/?m=onw4qABemft. Ova novina sastavni je dio Likovnoga stalnog postava.

3. Riznica Franjevačkog muzeja i galerije u konkretnoj i virtualnoj stvarnosti, od 18 do 21 sati

O Riznici:

U Riznici su izložene slike starih majstora od 16. do 19. stoljeća, kaleži i drugi obredni, uglavnom metalni predmeti koji datiraju od početka 17. do 20. stoljeća, zatim crkveno ruho s kraja 18. te iz 19. i s početka 20. stoljeća, kao i stare knjige od kojih je najvrjednija Inkunabula iz 1493. Riznica je privremeno postavljena u prizemlju galerije, u sklopu Stalnog likovnog postava.

Riznica u virtualnoj stvarnosti:

Povodom hrvatske Noći muzeja 2020. RiznicaFranjevačkog muzeja i galerije Široki Brijeg je uz pomoć Matterporta, trodimenzionalnog sustava kamera za stvaranje uronjenog trodimenzionalnog iskustva, skeniran i podignut na Matterport: https://my.matterport.com/show/?m=kwcsY6yozrs. Ova novina sastavni je dio Riznice.

4. Predavanje, u 19 sati

Dr. art Josip Mijić: Proširena stvarnost u likovnoj umjetnosti
www.josipmijic.com

5. Radionica, 19. 5. 2018. – u 16 sati

Mr. Zlatan Filipović, izvanredni profesor na Američkom sveučilištu u Sharjahu, Ujedinjeni Arapski Emirati, gdje predaje multimedijski dizajn i animaciju: Fotogrametrija
http://www.zlatanfilipovic.com/

O izložbi kustosica projekta Danijela Ucović:

Franjevački muzej i galerija Široki Brijeg već peti put sudjeluje na manifestaciji Međunarodni dan muzeja i Europska noć muzeja, s temom Budućnost muzeja: oporavak i ponovno osmišljavanje, u organizaciji Međunarodnog savjeta za muzeje (ICOM-a).

Djelatnici Franjevačkog muzeja i galerije ove su godine suvremenim informacijskim tehnologijama odabrali prikazati izuzetno važne fragmente povijesnog naslijeđa, kulture i umjetnosti – stećke – i tako educirati publiku o lokalnoj baštini kojoj je nužna zaštita. Dakle, virtualnom izložbom moći će se analizirati i upoznati stećci s područja Hercegovine i primorja koji su kategorizirani kao nacionalni spomenici, ali i spomenici svjetske baštine. Naime, fotografije su stećaka preko fotogrametrijskih programa Meshroom i Reality capture pretvorene u trodimenzionalne oblike koji su uz pomoć Arloopa app virtualno postavljeni u galeriji. Devet stećaka, i to s lokaliteta Pišković, Slavić, Dilić, Ričina, Mokro, Rostovo, Pod Sekulanom, Koposici, Ocevlje i Maculje, oživjet će u širokobriješkoj Franjevačkoj galeriji kao edukativni sadržaj koji ima za namjeru potaknuti na razmišljanje, informirati i zabaviti posjetitelje.

Razlozi koji su u fokus ovoga značajna međunarodnoga kulturnog događaja stavili stećke su brojni. Stećci se smatraju srednjovjekovnim kamenim nadgrobnim spomenicima koji se pojavljuju u razdoblju između 12. i 16. stoljeća na teritoriju srednjovjekovne bosanske države i na njezinim pograničnim dijelovima pa ih danas najviše ima na teritoriju Bosne i Hercegovine te nešto manje na teritoriju Hrvatske, Srbije i Crne Gore. Na području BiH postoji oko 70.000 stećaka, a pretpostavlja se da ih je bilo puno više. Međutim, ono što kod stećaka najviše privlači pažnju je jedinstvenost i autentičnost koja na osebujan način svjedoči o stvaralačkom i civilizacijskom kontinuitetu kulturnog kruga ovih prostora. Kada je razumijevanje stećaka u pitanju, često se na postavljene teze može uzvratiti antitezama jer čitav niz aspekata nije egzaktno utemeljen. Tajnovitost ovoga sepulkralnog naslijeđa stručnjake i laike podjednako intrigira od 18. stoljeća pa sve do danas. Nepotpuna razjašnjenost ovoga bosanskohercegovačkoga kulturnog fenomena zaokuplja ljubitelje povijesti i kulture, zbog čega se često mogu sagledavati s više analitičkih pozicija.

Znanstvenici i istraživači još uvijek nisu sa sigurnošću utvrdili kako su se stećci dostavljali od kamenoloma do mjesta na kojima su postavljeni, jer ni danas uz pomoć suvremenih tehnologija nije jednostavno pomjerati pojedine stećke, a neki teže i više od 30 tona. Starost ovih nadgrobnih spomenika određena je uz pomoć natpisa na njima – epitafa, ali ako se uzme u obzir činjenica da samo oko 400 stećaka na sebi ima natpise, može se postaviti pitanje o relevantnosti uzorka i njegove primjene na svim stećcima, pa i na onima koji nemaju natpise. Arheološka iskopavanja na nekropolama stećaka su malobrojna, grobovi nisu izuzetno bogati materijalnim prilozima, a analizirani osteološki nalazi su malobrojni te se još uvijek sa sigurnošću ne može utvrditi stvaralački kontinuitet nastajanja kamenih spomenika na svim nekropolama. Nažalost, arhivski srednjovjekovni dokumenti u regiji nisu dali vrijedan uvid u značenje i produkciju stećaka, zbog čega nije točno utvrđeno ni razdoblje prestanka njihove masovnije izrade. Uz to, još uvijek nije poznato jesu li postojale klesarske radionice koje su ih proizvodile i jesu li naši preci eventualno imali neke stilske smjernice koje su se trebale primjenjivati ili je svaki stećak produkt kreativnog nadahnuća i sposobnosti zanatlije ili umjetnika. Također, nije nam u cijelosti poznato tko su i kakvi su bili ljudi čija je kultura života i smrti bila obilježena tako impozantnim kamenim spomenicama. Nije ni posve jasno jesu li se pod njima ukapali samo imućniji ljudi ili su stećci kao znak za vječnost u nekom prostoru bili pristupačni svima. Turbulentna povijest ovih prostora doprinijela je tomu da se ne može točno znati koliko ih je uništeno, izmješteno ili još uvijek negdje sakriveno (arheološka istraživanja vršila su se samo ispod onih koji su in situ). Također, njihov suvremeni, prihvaćeni i najčešće korišteni naziv – stećci – nije jedinstven jer se oni još nazivaju i bilig, kam, zlamen, kuća, vječni dom, mašet, mramorje, usađenik, a nekropole se u narodu nazivaju rimačko, grčko, tursko, mađarsko, divsko i čifutsko groblje.

O tome da su stećci bili kreativni izraz kolektivnoga stvaralačkog, duhovnog i misaonog impulsa svjedoči njihova izuzetno bogata tipološka raznorodnost pa se tako u najjednostavnijoj podjeli pojavljuju u oblicima ploče, sanduka, sljemenjaka, krstače, stupa i amorfnih spomenika. Međutim, ono što najviše intrigira i zaokuplja pažnju je širok spektar motiva koji se na njima mogu naći, kao i raznoliki stilski izrazi kojima su se oni prikazivali, a među njih se ubrajaju: jelen, lav, konj, pas, ptica, zmije, zmajevi, fantastične i ostale životinje, alatke, čekić, dlijeto, statusni simboli, štap, knjiga, čaša, oružje, mačevi, štitovi, buzdovani, križ (crux comissa, crux ansata, crux gemmata, antropomorfni i stilizirani križ, tau križ s rozetom itd.), polumjesec, zvijezda, krug i kružni vijenac, polujabuka, ljiljan, spirale, vegetabilia, kolo, lov, ljudi i drugi. Iako nije uvijek u potpunosti jasno jesu li ovi simboli – oko čijih su tumačenja postavljene mnogobrojne analitičke konstrukcije – u razdoblju nastanka korišteni kao dekorativni ornamenti, religijska, astralna ili kultna simbolika, u suvremenosti oni dobivaju snagu deskripcije i naracije i govore više o životu nego o smrti. Sve spomenute značajke ukazuju na činjenicu koliko su još uvijek stećci neuhvatljivo i neistraženo kameno blago koje će preko suvremenih i znanstvenih interdisciplinarnih metoda, nadamo se, još više razjasniti kompleksan i višeslojan način života na teritoriju na kojem se rasprostiru.

Stećci su, točnije 20 nekropola iz BiH, postali svjetska baština UNESCO-a 2016. godine. O njima se permanentno izdaju knjige i znanstveni radovi, iznose nove pretpostavke, ali i utvrđuju činjenice, održavaju se znanstveni skupovi i radionice, a ponekad se i koriste kao alati za suvremena ideološka nadmudrivanja. Kao neponovljiva vrijednost iz prošlosti upleteni su u suvremenost, što se najviše zrcali u traganju pojedinaca za izvornim, davnim identitetom. No, znanje i uvidi šire javnosti o značaju stećaka nisu veliki. Najbolji svjedok tomu su brojne nekropole koje nisu adekvatno zaštićene ni od prirodnog ni ljudskog čimbenika.

Među stručnjacima postoji bojazan od propadanja pojedinih stećaka, ali i od njihova neovlaštenog pomjeranja. Snažnijim zalaganjem za edukaciju mladih kroz sustav obrazovanja, informiranjem i animiranjem svih dobnih skupina putem kulturnih i znanstvenih događaja, kao i kreativnim turističkim ponudama, zasigurno se može doprinijeti boljem čuvanju i analiziranju ovih svjedoka autohtone prošlosti koja može biti put prema razumijevanju sadašnjosti. Zato Franjevački muzej i galerija Široki Brijeg u manifestaciji Međunarodni dan muzeja i Europska noć muzeja novom, digitalnom izlagačkom praksom ima za namjeru predstaviti jedan mali dio lokalne prošlosti te na taj način ujediniti udaljene vremenske silnice, spojiti različite tehnologije ljudskoga stvaralaštva, prožeti drugačije načina življenja, ali i ujediniti ih u jednom prostoru.

(www.jabuka.tv)

11 komentara

    • A ostavljeno za buduće generacije da budu u vječnoj svađi oko pitanja “čiji su to stećci”. Samo jedno se zna, rađeni su prije islamske okupacije.

      PS: Zašto se sve nosi u Sarajevo?

    • Takovani pogani su bili povezani sa bogom i duhovni od bilo koga danas.Pojavom krscanstva pogotovo katolicke crkve i njihov glupavih pravila ljudima su oduzele sposobnosti koje prirodno imaju.Naprimjer trece oko pinealna zljezda koja dokazano postoji na celu i oni koji se hrane zdravo i borave na suncu mogu je slucajno aktivirati dok katolicka crkva to smatra sotonizmom.Tu je jos bila i njihova povezanost sa prirodom recimo hodali su bosi i kuce pravili od zemlje bili su zdravi i veseli i nazalost nakon toga dosle su religije to jest sistem kontrole i zaglupile ljude i oduzele im sposobnosti koje im je bog dao.Svijet je puno stari od 2000 godina i svi nasi preci su bili pogani.Do pojave katolicizma i uvodenja pravila i dosta beslismenih dogmi.

        • Zbog cega to zbog toga sto istrazujem povijest i sto znam da zemlja nije stara koliko i krscanstvo, a to zna i svatko normalan.Povijest je postojala i prije krista i tada su ljudi bili slobodni od dogmi i od manipulacije.

          • Kako zbog čega? Najbolje da pitaš psihijatra.

            Čovjek je životinja kao i sve druge. Objasni samo kako bi se uspostavile moralne norme bez jedne humane religije?

            Mongoli su bili pretežno muslimani; imaš li ti pojma kako su se ponašali u područjima kroz koja su prolazili pljačkajući druge narode? Evo jedan primjer: dovodili su zarobljenu djecu svojoj djeci da na njima vježbaju klanje.

          • Samo istražuj, ali nemoj puno na sunce da se ne pregrije ta pinealna. A slabo si istražio to da prije pojave kršćanstva nije bilo manipulacije, dogmi, sistema kontrole, i sputavanja tih nekih prirođenih, bogom danih sposobnosti, hodanja bosonog jer obuća valjda škodi ili prekida konekciju odnosno prirodno uzemljenje ili do čega si već došao istraživanjem.

            • Vidis izrugujes se pinealnoj zljezdi koja dokazano postoji takoder nije tesko izuti cipele u prirodi i na sebi dokazat da zemlja izvlaci iz covjeka negativnu energiju.Danasnje covjecantvo je bolesno i bit ce sve bolesnije jer se sve vise bjezi iz prirode u zagađene i smrdljive gradove.Covjek pripada prirodi,a ne odvratnom materijalistickom svijetu u kojem ti samo govore konzumiraj,konzumiraj pa poslije umriaj umiraj.Ljudi su prije imali to znanje i zivjeli su u skladu sa prirodom sto danas nije slucaj.Vrijeđati neki stecak koji stoji na zemlji u kojoj ti zivis je vrijeđanje vlastitih predaka

              • Pa i priroda je dijelom tog (‘odvratnog’) materijalističkog svijeta, a život koji je vezan više uz prirodu, u kontrastu dakle sa gradskome životu, što je zapravo život na selu, je također podložan ciklusu konzumerizma i umiranju, a i smrdi također. Pinealna žlijezda nije dovođena u pitanje, niti njezino postojanje dokazuje ove neke stvari oko trećeg oka, energija i gledanja u sunce, rješavanja onih negativnih odbacivanjem konvencionalne obuće itd..
                Osim toga, primjetiti određene značajke, poput tvrdoglavosti, megalomanije, mitologije i zaostalosti, nije ‘vrijeđanje stećka’ niti se neka ljudska tvorevina može jednačiti sa čovjekom, u ovom smislu predakom, kojega bi se time tobože vrijeđalo. Potrudio sam se odgovoriti ti na sve pogrešno izvučene zaključke, iz razloga ne bi li možda sam uvidio svu manjkavost i greške u svome rezoniranju, što te odvuklo u neki bijeg od stvarnosti odnosno prema nekakvim popularnim teorijama zavjere, gdje ima zapravo puno ‘magle i prodavanja m*da pod bubrege’. Obrati dakle pažnju na ispravan proces mišljenja i zaključivanja prilikom istraživanja umjesto da se vodiš osobnim i trenutnim nadahnućima i vizijama, otkrivenjuma i energijama, ako ne želiš postati predmetom manipulacije i dogme.

Odgovori na Anonimno X

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.