Za određivanje tjelesne temperature postavljene su nove granice

Istraživanje je otkrilo da je prosječna temperatura ljudskog tijela 36,6 stupnjeva, što predstavlja značajno odstupanje od ranijeg standarda.

Više i ne razmišljamo o tome. U glavi nam je ostalo da je tjelesna temperatura do 37 stupnjeva celzijusa normalna, a da smo bolesni kada je ona preko te vrijednosti, i tako je već 150 godina. No, je li baš tako? Nove studije sugerirajuu druge vrijednosti.

Ovaj standard od 37 stupnjeva je predložio još njemački liječnik dr, Carl Wunderlich u 19. stoljeću. On je prikupio podatke od milijun mjerenja koje je obavilo 25.000 osoba i pronašao da se opseg temperature (kada su oni bili zdravi) kretao od 36,22 stupnja do 37,5 stupnjeva. Utvrđena vrijednost od 37 stupnjeva je bila aritmetička sredina svih mjerenja koje je obavio.

On je tada utvrdio još jednu granicu, odnosno temperaturu nakon koje se smatra da osoba ima groznicu i postavio ju je na 38 stupnjeva.

Međutim, nova studija, u kojoj su analizirani podaci o tjelesnoj temperaturi više od 126.000 osoba između 2008. i 2017. godine, dovela je u pitanje ovu, 150 godina staru, vrijednost. Istraživanje je otkrilo da je prosječna temperatura ljudskog tijela 36,6 stupnjeva, što predstavlja značajno odstupanje od ranijeg standarda, piše Srpskainfo.

Na očitavanje tjelesne temperature može utjecati nekoliko faktora.

Zašto postoji ova razlika je veliko pitanje i ima li to bilo kakve implikacije za dijagnosticiranje infekcija i njihovo liječenje?

Dio istraživača smatra da se razlika može pripisati neskladu u mjerenju između metoda koje je koristio dr. Wunderlich i suvremene medicinske prakse. Primjerice, poznato je da je dr. Wunderlich koristio termometre dužine stopala ispod pazuha da bi izmjerio temperaturu, što može dati drugačije rezultate u usporedbi s današnjim, modernim načinima mjerenja tjelesne temperature.

Pored toga, na očitavanje tjelesne temperature također može utjecati nekoliko faktora, kao što su lokacija mjerenja, doba dana, uvjeti okoline i nedavna konzumacija hrane ili pića.

Čak, točnost očitavanja temperature može varirati od termometra do termometra, u ovisnosti od njihove kalibracije. Sve to može utjecati na razlike u ovim mjerenjima i mnogi znanstvenici upravo njih smatraju odgovornim.

Postajemo li zaista hladniji

Nasuprot tome, neki stručnjaci tvrde kako su ljudi zaista postali hladniji u posljednjih stoljeće i pol. Postoji studija o tjelesnoj temperaturi koja tvrdi da napredak u zdravstvenoj zaštiti i ukupnom zdravlju je doprinio ovom trendu. Poboljšano liječenje infekcija, poboljšana stomatološka njega i razvoj lijekova kao što su statini i nesteroidni antiinflamatorni lijekovi su možda smanjili učestalost zapaljenja niskog stupnja, a zatim snizili prosječnu temperaturu. Kako god bilo, znanstvenici se slažu da 37 stupnjeva više ne treba smatrati standardom za temperaturu ljudskog tijela, prenosi RTCG.

(www.jabuka.tv)