Najpopularnija društvena mreža na svijetu, Facebook, u budućnosti bi mogla izgledati bitno drukčije nego što izgleda danas.
Iako su se korisnici već navikli na stalne promjene u funkcionalnosti i izgledu Facebooka, ono što će u budućnosti najviše promijeniti način na koji se ta mreža koristi bit će upravo njezini korisnici.
Naime, istraživanje koje je objavljeno u časopisu Big Data & Society otkrilo je zanimljiv trend koji bi mogao u potpunosti promijeniti Facebook.
Istraživači su se poslužili trenutačnim Facebookovim podacima o njihovim korisnicima i podacima Ujedinjenih naroda o kretanju broja stanovnika na Zemlji. Došli su do veoma zanimljivih zaključaka.
Ako i za 50 godina Facebook bude postojao, većina njegovih korisnika bit će – mrtva.
Točnije, do 2070. godine broj memorijalnih profila na Facebooku (koji nastaju nakon što obitelj korisnika obavijesti Facebook da je korisnik preminuo), nadmašit će broj “živućih” korisnika. Čak i da Facebook ne dobije nijednog novog korisnika, mreža bi do 2100. godine ipak prikupila 1,4 milijardu “mrtvih” korisnika.
Ovi podaci postavljaju novo i pomalo teško pitanje – tko ima pravo na sve te podatke, kako bi se trebalo upravljati tim podacima bez narušavanja digniteta preminulog i kako bi ti podaci mogli koristiti budućim povjesničarima, ističe Carl Öhman, jedan od uključenih istraživača.
Upravljanje našim digitalnim ostacima s vremenom će postati problem za sve koji koriste društvene mreže jer ćemo svi u nekom trenutku umrijeti i ostaviti podatke iza sebe. No broj “memorijalnih profila” također predstavlja nešto mnogo veće – dio naše digitalne ostavštine, dodaje Öhman.
Za istraživače s Oxforda koji su proveli ovo zanimljivo istraživanje, ovaj bi fenomen pretvorio Facebook u nevjerojatan izvor informacija koji bi znanstvenicima, povjesničarima, etnolozima i arheolozima bio nezamjenjiv.
Facebook bi trebao pozvati povjesničare, arhiviste, arheologe i etičare na sudjelovanje u procesu pretraživanja i pohranjivanja goleme količine podataka koju ostavljamo iza sebe kad umremo, smatra istraživač David Watson i dodaje kako se već sad treba početi postavljati pitanje o tome tko bi trebao i smio upravljati tom digitalnom arhivom jer ona, na neki način, predstavlja našu povijest, piše Zimo.hr.
Veoma je važno da osiguramo da pristup tim povijesnim podacima imaju svi, a ne samo jedna privatna tvrtka kojoj je u interesu biti profitabilna. Moramo osigurati i da buduće generacije mogu koristiti našu digitalnu ostavštinu kako bi razumjele svoju povijest, dodaje na kraju Watson.
(www.jabuka.tv)
Za sto godina promijeniti će se 15 trendova, tko zna koja će firma postojati, posebice ove koje ne proizvode ništa, već se bave zrakopraznim stvarima.