Vojska želi prisluškivati građane?

Ministarstvo obrane BiH uputilo je u Parlament BiH prijedlog za izmjenu zakona kojim bi Sektor za obavještajno-sigurnosne poslove tog ministarstva dobio šire nadležnosti, uključujući i prisluškivanje civila, pod izgovorom poboljšanja sigurnosti građana.

Prijedlog Ministarstva obrane, koji je u posjedu Glasa Srpske, dostavljen je Zajedničkom povjerenstvu Parlamenta za obranu i sigurnost. Dostavila ga je ministrica obrane Marina Pendeš na zahtjev Sektora za obavještajno-sigurnosne poslove, na čijem je čelu njezin pomoćnik za obavještajno-sigurnosne poslove Marinko Šiljegović.

U dopisu datiranom na 26. rujan je naglašeno da su izmjene Zakona o obrani definirane programom rada Ministarstva obrane za ovu godinu i da je taj zadatak povjeren Sektoru za obavještajno-sigurnosne poslove.

”Osnovni cilj je da se, imajući u vidu sve veći obim i rast sigurnosnih izazova i prijetnji po opću sigurnost građana, a time i pripadnika Ministarstva obrane i Oružanih snaga BiH, kritički i sveobuhvatno sagledaju sva dosadašnja iskustva u primjeni postojećeg okvira izvršavanja osnovne funkcije vojno-obavještajnog roda Oružanih snaga i Sektora za obavještajno-sigurnosne poslove i spremnosti da preduhitre ili odgovore na navedene prijetnje i izazove”, navedeno je u dopisu Ministarstva obrane, kojim je predviđeno da izmjene zakona u parlamentarnu proceduru budu upućene 20. prosinca.

Predstavnici RS upozoravaju da je zapravo riječ o pokušaju značajnog proširenja nadležnosti i stvaranja nove obavještajne agencije unutar Ministarstva obrane. Član Zajedničkog povjerenstva za obranu i sigurnost Dušanka Majkić kaže da nema nikakve potrebe da se vojno-obavještajni sektor bavi poslovima sigurnosti građana, piše Glas Srpske.

”I sami u dopisu priznaju da uzimaju u obzir sve veći broj sigurnosnih izazova i prijetnji po opću sigurnost građana. Sektor za obavještajno-sigurnosne poslove Ministarstva obrane nema ništa s tim, jer to nije njegova nadležnost, nego Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA) BiH. I OSA radi u interesu samo jednog naroda i praviti još jednu takvu agenciju unutar Ministarstva obrane bilo bi previše”, rekla je Majkić.

Naglašava da se nadležnost Sektora za obavještajno-sigurnosne poslove odnosi samo na krug vojarne, a da on ima oko 200 ljudi, što je previše.

”Ako njegova nadležnost ne bude proširena, ovaj sektor bit će potpuno nepotreban i oni koji rade na kreiranju pregleda obrane isključit će ga iz Ministarstva obrane. Da bi sačuvali poziciju tog sektora, planiraju proširiti njegove nadležnosti”, tvrdi Majkić i dodaje da je ovakva izmjena pokušana i 2011. godine, ali da su to osporili srpski zastupnici.

Član Zajedničkog povjerenstva Parlamenta BiH za nadzor nad radom Obavještajno-sigurnosne agencije Sredoje Nović kaže da je nedopustivo da u ovom vremenu i ovakvim uvjetima netko razmišlja o formiranju nove obavještajne službe.

”U programu rada Ministarstva obrane piše da je jačanje tog sektora za obavještajno-sigurnosne poslove u planu za četvrti kvartal. Očigledno je da su sa usvajanjem plana rada bili upoznati svi u Vijeću ministara i Ministarstvu obrane ili su to morali znati, a sada svi peru ruke kada je to izašlo na površinu. Podsjećam da je 2011. godine prepoznato da bi takva služba pod krinkom zaštite građana radila poslove koji nekim snagama nedostaju da bi definitivno zaokružile proces formiranja stranačkih obavještajnih službi”, utvrdio je Nović, javlja Glas Srpske.

Marina Pendeš nije željela komentirati ovaj slučaj, a Ministarstvo obrane priopćilo je da je s ciljem pripreme prednacrta izmjena Zakona o obrani formirana radna grupa u koju su uključeni stručnjaci u toj oblasti i koja je neprečišćeni tekst prednacrta razmatrala 18. listopada.

”U prvom neprečišćenom tekstu nema ni riječi o novoj agenciji, niti o nadležnostima vojno-obavještajnog roda u praćenju civila, odnosno o proširenju nadležnosti vojno-obavještajne službe izvan kasarni i oduzimanju nadležnosti OSA”, navelo je Ministarstvo obrane, prenosi Glas Srpske.

(www.jabuka.tv)