Vodovodom u HNŽ, ŽZH i HBŽ pokriveno 58 posto stanovništva

Vodno područje Jadranskog mora obuhvaća sliv Neretve s Trebišnjicom, sliv Krke i Cetine, te obalno more. Ukupno na vodnom području Jadranskog mora, po procjenama za 2007. godinu, živi 369.346 stanovnika. Od ukupnog broja stanovnika, javnim vodovodnim sustavima je obuhvaćeno oko 58%, navodi se u strategiji upravljanja vodama u Federaciji BiH za razdoblje 2010.-2022.

Daleko je bolji obuhvat u gradskim sredinama, općinskim središtima, nego u ruralnim područjima. Dobru pokrivenost javnim vodovodnim sustavima imaju Mostar i Čitluk, dok je za Široki Brijeg, Glamoč i Prozor-Ramu taj postotak veoma nizak, piše Večernji list.

Javnim sustavima vodoopskrbe sliv Neretve s Trebišnjicom obuhvaća općine Mostar, Čapljina, Čitluk, Rama, Široki Brijeg, Posušje, Ljubuški, Grude, Jablanica, Konjic i Stolac i obuhvaćeno je oko 188.000 stanovnika, odnosno oko 60% ukupnog broja stanovnika, navodi se u strategiji koju donosi Večernji list.

Ukupan broj stanovnika na dijelu sliva Neretve s Trebišnjicom u FBiH, prema popisu iz 1991., iznosio je 359.060, dok, prema procjeni iz 2007.g., na ovom području živi oko 311.000 stanovnika. Javnim sustavima vodoopskrbe je obuhvaćeno oko 188.000 stanovnika, odnosno oko 60% ukupnog broja stanovnika. Sliv rijeka Krke i Cetine u Federaciji BiH obuhvaća općine Livno, Duvno i Bosansko Grahovo, te dijelove općina koje pripadaju ovom vodnom području, ali se jednim dijelom nalaze u drugom vodnom području – Glamoč i Kupres. Ukupan broj stanovnika na dijelu sliva Krke i Cetine u FBiH, prema procjeni iz 2007., iznosi oko 58.000 stanovnika. Najveći broj stanovnika živi u Livnu i Tomislavgradu.

Javnim sustavima vodoopskrbe je obuhvaćeno oko 23.600 stanovnika, odnosno svega nekih 40%. Veliki broj stanovnika je orijentiran na pojedinačne zahvate vode iz čatrnja, bunara, te malih lokalnih vodovoda. U neposredni sliv Jadrana spada općina Neum, a prema dostupnim podacima, u ovoj općini su registrirana 4682 stanovnika, pri čemu je 3000 stanovnika obuhvaćeno javnim vodovodnim sustavom, što iznosi oko 64% od ukupnog broja stanovnika.

Kvaliteta vode u području sliva Neretve s Trebišnjicom je dobra i ne zahtijeva prethodno kondicioniranje vode za piće. Odstupanja se javljaju obično u razdobljima većih kiša kada je, u većoj ili manjoj mjeri, zapažena zamućenost na vrelu Radobolje, piše Večernji list.

Od tretmana se provodi samo dezinfekcija vode, dok je uređaj za kondicioniranje voda vrela Radobolje u funkciji po potrebi. Većinom nisu uspostavljene zaštitne zone izvorišta, osim nekoliko izvorišta za koja je uspostavljena i zaštitna zona.

(www.jabuka.tv)