Vlasti nemaju sluha: Osobe s invaliditetom u HNŽ-u na rubu očaja zbog svog položaja

Predstavnici socijalnih poduzeća smatraju da su osobe s invaliditetom u HNŽ-u gurnute još dalje s margine društva zbog pandemije koronavirusa i neosjetljivosti predstavnika vlasti.

Direktorica Udruge mladih “Ružičnjak-Los-Rosales” Jasna Rebac, pod čijim okriljem djeluju socijalna preduzeća “Radin” i “Lonato”, za Klix.ba je kazala kako su ta poduzeća pogođena više nego bilo tko drugi, a vladajuće strukture za to nemaju razumijevanja.

Zabrinutost je porasla kad je vidjela da oni nisu prepoznati ni u “korona-zakonu” HNŽ-a koji je usvojen prošlog petka.

Nama je opstanak u pitanju jer nas nema ni u jednoj računici. Iako nije tačno definirano tko ima pravo na pomoć za saniranje štete od posljedica pandemije, mi zbog dosadašnjih iskustava već strahujemo kako će nas i ovdje zaobići, kaže Rebac navodeći kako to neće mirno promatrati.

Ističe da socijalna poduzeća “Radin” i “Lonato” zapošljavaju 21 osobu. Naglasila je kako su to osobe koje svojim radom pune proračune i kako je krajnje vrijeme da se njihovo postojanje i djelovanje počne gledati ozbiljno, kao što to i je.

Socijalna poduzeća omogućuju da osobe s invaliditetom žive od vlastitog rada, da se osjete korisnima i da nisu korisnici socijalnih pomoći, niti bilo koje vrste iz proračuna. Oni pune proračune jer kad oni primaju svoje plaće, uplaćuju im se porezi i doprinosi te se sve obaveze ispunjavaju na vrijeme, pojašnjava Rebac.

Ističe da treba uzeti u obzir činjenicu da je njihovim djelatnicima zbog neizvjesnosti i straha da ostaju bez posla zahvaljujući kojem su se prvi put u životu osjetili kao ravnopravni članovi društva, dodatno narušeno zdravlje. Tvrdi da su već pisali svim razinama vlasti te da od Vlade HNŽ traže objašnjenje korona-zakona i pripadajuće mjesto za osobe s invaliditetom.

Za položaj osoba s invaliditetom strahuje i Danijela Kegelj, predsjednica Udruge “Vedri osmijeh” u čijem je sastavu socijalno poduzeće “VedriMo”.

Bojim se da mi kao socijalna poduzeća nećemo biti u svemu tome, jer imamo dio subvencije koji nam daje Fond za rehabilitaciju FBiH. No, treba znati da oni daju sredstva za doprinose koji se iz fonda zapravo vraćaju od sredstava koja mi moramo prethodno uplatiti od ostvarenih prihoda. Kako u vrijeme pandemije nismo ostvarili nikakve prihode, mi ta sredstva ne možemo uplatiti pa nam ni fond nema šta vratiti, pojašnjava Kegelj.

Prema korona-zakonu za razinu FBiH, kako ističe, socijalna produzeća ne mogu aplicirati, zbog čega su se već obraćali Vladi HNŽ i tražili da se to izmijeni u županiji. No, nada je pala u vodu kada su objavljene informacije o sredstvima koja će se isplatiti po osobi, prije nego što se zna tko će uopće aplicirati.

(www.jabuka.tv)