Vinograd ovog Duvnjaka za koji brine Širokobriježanin jedinstven je u svijetu

U Tomislavgradu je ovih dana završila berba grožđa u jedinom komercijalnom vinogradu koji se proteže na 15 hektara, a smješteni je na 965 metara nadmorske visine, što ga čini jedinstvenim čak i u svijetu.

Iako je prvi vinograd ovdje zasađen još prije 18 godina, u posljednjem desetljeću je sve više onih koji se odlučuju upravo na uzgoj loze.

Mnogi se i danas čude tome i pitaju od kud vinogradi na ovoj nadmorskoj visini, s obzirom na to da uz oštru klimu uopće ne asocira na vinogradarski kraj. No, lokalni vinogradari dokazuju da se i u ovom planinskom kraju može dobiti kvalitetno, vrhunsko vino.

Potvrđuju to duvnjaci već godinama, nakon što su posadili određene sorte koje mogu podnijeti oštru planinsku klimu na visokoj nadmorskoj visini. Jedan od njih je i Ivica Dilber sa zagrebačkom adresom, ali sve više boravi u rodnom kraju gdje je posadio jedini komercijalni vinograd u tom kraju, piše Agro Klub.

Danas imamo ukupno 50 tisuća trsova vinove loze, trenutno, a u planu je još nekih oko 100 tisuća. Ideja je potekla od jednog prijatelja koji se zove Marko Baković iz susjednog sela koji je prvi posadio vinovu lozu u Tomislavgradu i napravio izvrsno vino. I onda sam i ja odlučio krenuti u tom smjeru, kaže Dilber, vlasnik vinograda “Knebu” iz Eminovog sela kod Tomislavgrada.

Ovo je jako dramatično područje, klimatski, a zbog nadmorske visine su i vremenske prilike takve da vinova loza kasno krene i treba joj jako dugo da sazrije.

Zato imamo određene sorte koje mogu tu sazrijeti, chardonnay, sauvignon blanc, traminac, merlot i crni pinot. Međutim, gdje je dramatika, tu su i najbolji rezultati, dodaje domaćin.

Ovih dana je završio berbu grožđa. Nasadi se protežu na 15 hektara, a planiraju i širenje, još najmanje 50 tisuća loza, premda uzgoj loze u planiskim uvjetima, nosi velike izazove. To potvrđuje i enolog Josip Martinović, koji se brine o vinogradu.

Tu se susrećete s nekim stvarima s kojima se uopće ne biste susreli u normalnim vinogorjima. Dosta problema su zadavale ptice, čvorci, jer je jedinstveno područje gdje nikad nije bilo vinograda, tako da su sve dolazile tu, ali to smo uspjeli riješiti jednim dijelom s mrežama. Također, imali smo i problema ne sa ranim proljetnim mrazom, nego jedinstvenim u svijetu ranim jesenskim mrazom, kaže Matinović.

Grožđe ovdje u Tomislavgradu, dozrijeva čak dva mjeseca kasnije. Takvi uvjeti često dovode do manjeg uroda, ali to ima svoje pozitivne prednosti pa grožđe, ali i vino, imaju intenzivniji i jedinstveni okus i aromu. Dilber, kaže da radi postizanja vrhunske kvalitete vina, prinos smanjuje čak na kilogram po trsu, pa su ove godine imali 28 tona. Berba se obavlja ručno, a moraju angažirati i oko 50 sezonskih radnika.

U Bosni i Hercegovini su jedinstveni i po tome što se u ovom vinogradu primjenju informacijske tehnologije. Time je omogućeno precizno mjerenje vlažnosti, temeperature i gnojiva, zrelosti grožđa, visine šećera i slično, pa se može prevenirati i u slučaju mraza ili određenih bolesti.

Uopće u BiH prvi se pokrenuo kao sistem pametnih vinograda, tako da ćemo raditi jedan eksperiment koji će vinograde pribliziti nama, davati neke podatke koje mi tehnolozi nismo znali. Pretpostavljali smo, međutim, ovdje zbirom matematičkih podataka ćemo točno utvrđivati stupanj zreslosti, kada loza ulazi u fazu fenolne zrelosti, kada opada pH, kada se diže, kada šećeri, a kada padaju, kaže enolog Martinović.

To je način i kako se kontrolirano štititi od mraza, da li u proljeće ili jesen svejedno. Također, ujedno je i sistem za zalijevanje, koji ovdje doduše rijetko zatreba. “Ovo je inače tzv. pametni vinograd, sve je pod senzorima i mi imamo kontrolu svih parcela koje su tu posađene pod vinovom lozom, dodaje Dilber.

U Tomislavgradu su uspjeli uzgojiti grožđe na jednoj od najviših pozicija za uzgoj vinove loze na svijetu. Uspjeli su ne samo proizvesti vino, nego dokazati i njegovu vrhunsku kvalitetu. Upravo takvi rezultati, mnoge su potaknuli da se počnu baviti vinogradarstvom i vinarstvom koji u tomislavgradskom kraju, kažu, nemaju dugu tradiciju, ali imaju svjetlu budućnost.

(www.jabuka.tv | Foto: M.K.A. / Agro Klub)