Jedina je to takva građevina u Bosni i Hercegovini, a arheologinja Snježana Vasilj iz Mostara, koja je predvodila istraživanje na ovom području, za Klix.ba kaže kako je ovo veliko otkriće jer je ploča pronađena u samoj crkvi, koja je otkrivena tijekom njezinog istraživanja na tom području.
Time je, kako objašnjava, ujedno otkriveno da dijelovi oltarnih ploča s pregradama koji su pronađeni u 19. stoljeću pripadaju upravo crkvi koju je ona otkrila, što se prije nije moglo znati.
Ja sam imala sreću i u srijedu (21.10. 2020.) smo našli jednu ploču s reljefom oltarne pregrade koja asocira upravo na vrijeme najstarije crkve iz doba predromanike. Plakala sam od sreće kad sam ugledala pročelje ploče sa sasvim drugačijim radovima. Ovo je za mene kruna istraživačkog rada nakon što sam otvorila 42 grobnice i pregledala brojne kosturnice, što nije bio lak posao, kaže mostarska arheologinja.
Ističe kako je pronađena ploča bogato ukrašena i jako kvalitetno urađena, te je kao takva jedinstvena i neprocjenjiva. Ovdje se, kako objašnjava, po prvi put pored reljefnih javljaju i ukrasi sa simbolima koji su vezani za kršćanstvo, a u ovom slučaju je to ptica koja ispred sebe ima grozd grožđa ili kalež.
Ploča je pronađena u samoj crkvi
Svi fragmenti ploča koji su prije nađeni negdje naokolo, nisu bili u kontekstu crkve koju smo otkrili, a ovo je prvi put da je taj fragment nađen u crkvi, ističe Vasilj.
Govoreći o veoma značajnom pronalasku u građevini koja datira od 9. stoljeća i koja je se veže s već otkrivenom kamenom plastikom, podsjeća da se takva ploča sa simbolom ptice, otkrivena u prijašnjim istraživanjima, sastavljena iz komada nalazi u muzeju u Trebinju, ali da njezin pronalazak nije bio u kontekstu crkve koju je ona otkrila kako jedinu takvu građevinu u BiH.
Otkrivanje jedinstvene crkve u BiH, kako naglašava Vasilj, svjedoči da su na mjestu bogatog arheološkog nalazišta bile tri crkve iz tri različita vremenska razdoblja, a ne jedna kako se na početku mislilo, te svjedoči kontinuitetu kršćanstva na tom području.
Ovo područje je 2016. godine proglašeno nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, a zanimanje naučnika i javnosti za ovaj lokalitet traje još od davne 1890., kada je Hristifor Mihajlović, tada iguman Manastira u Zavali, skrenuo pažnju na zanimljivu kamenu plastiku crkvenoga namještaja s bogatim reljefima raznovrsnih apstraktnih i figuralnih motiva predromaničke i romaničke provenijencije koji se direktno vežu za crkvu sv. Petra. Lokalitet nije prestao privlačiti pažnju ni nakon arheoloških istraživanja 1957.
Kako bi se riješile mnoge nejasnoće i pristupilo zaštiti lokaliteta, odlučeno je da se naprave revizijska istraživanja pod rukovodstvom Snježane Vasilj, u vremenu 2016. do 2018., nakon čega je pronađena više sakralnih građevina i objekata.
Općina Ravno u suradnji s Ministarstvom kulture Federacije BiH provodi jedinstveni projekt konzervacije arheoloških objekata, a kako je općina u svojim projektima koncentrirana na turizam, taj lokalitet je između ostalog uvrstila u svoju turističku ponudu jer je na idealnom mjestu uz špilju Vjetrenicu i manastir koji je poznat u Zavali.
(www.jabuka.tv)
Nogometaši Laktaša osvajači su Prve lige RS čime su izborili plasman u elitni rang bosanskohercegovačkog…
[gallery ids="758299,758297,758298,758300"] HŠK Zrinjski Mostar pobijedio je HŠK Posušje 2:1 u utakmici 31. kola WWin…
Nema dokaza da 5G tehnologija šteti zdravlju, potvrđuje to nova znanstvena studija koja je detaljno…
Crystal Palace osvojio je FA kup. U finalu je s 1:0 bio bolji od Manchester…
WARNER Bros. je objavio da će njegova streaming platforma Max ovoga ljeta ponovno promijeniti ime…
Mlinar Grupa, jedan od regionalnih lidera u pekarskoj industriji, uskoro postaje sastavni dio prehrambene poslovne…
Komentari:
A i tu će doć do svađe. Do 1040 godina bila je jedna crkva a onda je došlo do podjle na pravoslavnu i katoličku. Granica je bila otprilike na Drini pa prema Albaniji da bi kasnije pravoslavci nadirali prema zapadu i pokrštavali katolike. Nemanjići su čak uspjeli pokrstit sve do Imotskog ali su ubrzo protjerani.
Snježe,pazi dobro da ne uklešu 4s
Predlažem Snježani da istraži ostatke ruševina na Žuželju. Ono bi moralo bit staro najmanje 3000 godina.
evo ti o Žuželju - i nije 3000 već 4000 god stara gradina iz perioda Posuške kulture https://arheohercegovina.com/2013/09/10/gradina-veliki-zuzelj/
Eto to ce nas spasit.
Bravo