Velika smrtnost: Ceste u BiH među najrizičnijima u Europi

Ceste u BiH i ostalim zemljama u regiju, izuzimajući Sloveniju, spadaju u najrizičnije u Europi, pokazuje detaljna analiza.

Statistika za prošlu godinu pokazuje da se na bh. cestama, u odnosu na milijun stanovnika, ginulo preko tri puta više nego u Švedskoj.

Prema podacima Bosanskohercegovačkog auto-moto kluba (BIHAMK), stopa smrtnosti u prometnim nesrećama u BiH je lani iznosila 74 osobe na milijun stanovnika, što nas, istina, svrstava u bolje rangirane zemlje regije, ali smo i dalje daleko od europskog prosjeka (51 poginula osoba na milijun stanovnika), pišu Nezavisne novine.

Zemlje s najmanjim brojem poginulih u odnosu na milijun stanovnika bile su Švedska (22) i Irska (29), dok Rumunjska (96), Bugarska (89) i Poljska (77) prikazuju najveću stopu smrtnosti u prometnim nesrećama u 2019. godini.

Kada je u pitanju naša regija, u Sjevernoj Makedoniji poginulo je 66 osoba na milijun građana, u Hrvatskoj 73, u Crnoj Gori 76, u Srbiji 77, a u Albaniji 80 osoba.

Stručnjaci ističu da postoje brojni faktori koji utječu na smrtnost na cestama, a mogli bi se razvrstati u nekoliko skupina, gdje spadaju greške vozača, tehničk neispravnost vozila te stanje kolnika.

Na prvom mjestu je ljudski faktor – brza vožnja, nepropisno pretjecanje, oduzimanje prvenstva, alkohol, droge… Tu spada i nedovoljna vještina vozača, kaže za Nezavisne novine Ševal Kovačević, inženjer prometa.

Kovačević, koji je i ovlašteni sudski vještak za promet u BiH, ističe da je problem i nekvalitetna prometna infrastruktura.

Neophodne su rekonstrukcija i modernizacija magistralne i regionalne cestovne mreže, ističe Kovačević.

Prema njegovim riječima, činjenica da na 100.000 stanovnika imamo 2,5 do tri puta više poginulih u odnosu na europski zapad govori sama za sebe.

To je jedno katastrofalno stanje, rekao je Kovačević.

Milija Radović, v.d. zamjenika direktora Agencije za sigurnost prometa RS-a, kaže da europske zemlje poput, recimo, Švedske, imaju mnogo veći standard u odnosu na BiH, pa objektivno imaju i više mogućnosti za ulaganje u sigurnost prometa.

Samim time su u situaciji da mogu postignuti bolje rezultate. Jedan norveški stručnjak je izjavio da su preduvjeti za sigurnost prometa ekonomska sposobnost i voljnost plaćanja. U toj rečenici je sve rečeno, istaknuo je Radović.

Prema njegovim riječima, sve europske zemlje imaju sustave kontrole sudionika u prometu razvijene mnogo prije nego što su kod nas razvijeni.

Ne možete preslikati nešto što se radi u Švedskoj ili Njemačkoj na naše uvjete. Mi kasnimo 30-40 godina u svim oblastima pa i u oblasti prometa. Svijest ljudi nije ista. Nije isti ni rad policije, kaže Radović za Nezavisne novine.

BIHAMK je, inače, izračunao da se ipak i u BiH u proteklim godinama smanjivao broj poginulih na cestama.

Kad je riječ o posljedicama prometnih nesreća u našoj zemlji, evidentno je da je tijekom protekle tri godine došlo do znatnijeg smanjenja broja smrtno stradalih, dok se broj teže ozlijeđenih povećao. U 2017. godini zabilježeno je 298 smrtnih slučajeva, u 2018. godini 277, dok se broj smrtnih slučajeva u 2019. godini smanjio na 261, naveli su iz BIHAMK-a.

(www.jabuka.tv)