Radit će se registar sigurnih kuća, kao i kontrola njihova rada i poslovanja.
Nacrtom Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, koji je nedavno usvojen u Domu naroda Parlamenta FBiH, definirano je tko i kako može organizirati sigurnu kuću, koju podršku ta sigurna kuća treba pružiti žrtvama obiteljskog nasilja, kao i tko financira njezin rad. Tako će stupanjem na snagu navedenog zakona i Federalno ministarstvo rada i socijalne politike utvrđivati ispunjenosti uvjeta i standarda za realizaciju sigurne kuće, kao i ukupne troškove i financiranje dijela utvrđenih troškova iz proračuna Federacije za realizaciju, odnosno rad sigurnih kuća.
Budući da će, osim FBiH, sigurne kuće financirati i županije, kao i gradovi odnosno općine, zakon propisuje da je financiranje dijela troškova za realizaciju sigurne kuće koji se osigurava iz proračuna županije u nadležnosti resornog ministarstva, dok je u nadležnosti gradonačelnika odnosno općinskog načelnika financiranje dijela troškova koji se osiguravaju iz proračuna općina i gradova, piše Večernji list.
Ministarstvo će također voditi registar sigurnih kuća te će donijeti i pravilnik o njegovu sadržaju i načinu vođenja. Inače, istraživanja o dobrobiti i sigurnosti žena u Bosni i Hercegovini, koje je provela Organizacija za sigurnost i suradnju u Europi, pokazuju da tri od pet žena smatraju kako je nasilje nad ženama uobičajena pojava u njihovim zajednicama. Isto tako, četiri od deset žena u BiH izjavile su kako su iskusile psihičko, fizičko ili seksualno nasilje nakon navršene 15. godine života od partnera ili drugih osoba. Gotovo polovina ispitanih žena smatra kako je nasilje u obitelji privatna stvar, a više od 40% njih ne zna što treba napraviti ako dožive nasilje.
Kako se navodi u obrazloženju nacrta Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, spomenuto istraživanje pokazalo je i da, nažalost, većina žena ne prijavljuje nasilje koje doživi, navodeći sram, materijalnu ovisnost/probleme, nedostatak informacija, nepovjerenje u službe te, u konačnici, strah kao razloge zbog kojih ne prijavljuju nasilje relevantnim institucijama.
Preživjele osobe obično trajno osjećaju emocije poput straha, šoka, srama ili bijesa – svaku od tih emocija navele su između dvije petine i dvije trećine žrtava. Oko tri od deset preživjelih žrtava ima dugotrajne psihičke posljedice, kao što je osjećaj ugroženosti, depresije, nedostatka samopouzdanja i poteškoća sa spavanjem. Žrtve nasilja u FBiH izjavljuju da su zadobile fizičke ozljede uslijed najozbiljnijeg incidenta nasilja, posebice kada je u pitanju nasilje od nepartnera. Uzorak je manje izražen, ali i dalje prevalentan.
Kada su u pitanju intimni partneri, 65% žena u FBiH prijavilo je ozljede koje su im nanijeli intimni partneri uslijed najozbiljnijeg incidenta nasilja. Osim toga, 84% žena ne prijavljuje nasilje policiji. Kvalitativno istraživanje pokazalo je kako postoji nepovjerenje u institucije, navodi se u obrazloženju novog zakonskog rješenja koje je, među ostalim, usklađeno s Istanbulskom konvencijom koja je uspostavila pravni okvir koji je potrebno provesti u nacionalnim zakonodavstvima država potpisnica. BiH je potpisnica ove konvencije.
(www.jabuka.tv)
Izložba fotografija pod nazivom "30 godina Hrvatskog doma hercega Stjepana Kosače" bit će održana 20.…
Sin legendarnog mostarskog nogometaša Blaža Sliškovića Vladimir ipak je ostao bez posla u ruskom Spartaku…
Policijska uprava Banje Luke objavila je fotografije osoba za kojima se traga i koji se…
Trener talijanskog nogometnog velikana Juventusa Massimiliano Allegri suspendiran je na dvije utakmice zbog nesportskog ponašanja…
Služba za zajedničke poslove organa i tijela FBiH objavila je ovih dana obavijest o nabavci.…
Mladi nogometni reprezentativac Bosne i Hercegovine Aleksej Golijanin (21) napravio je nesvakidašnji potez nakon što…