Umjetnici dovršili veličanstveni mozaik u Franjevačkoj crkvi u Mostaru

Mozaik, za katolike neprocjenjive duhovne vrijednosti, koji se nalazi u oltarskoj apsidi Franjevačke crkve svetog Petra i Pavla u Mostaru dovršen je pod vodstvom umjetnika patera Marka Ivana Rupnika.

U središnjem djelu mozaika dominira Blažena Djevica Marija s Isusom u naručju, dok se u četiri bočna mozaika prikazuju – sveti Franjo i prve jaslice koje je napravio 1223. u Grecciu, zatim Marija i njezina rođakinja Elizabeta s desne strane, Isusovo spašavanje Adama i Eve iz Šoela, Hada tj. pakla, te Marijino Uznesenje.

Gvardijan Franjevačkog samostana u Mostaru fra Danko Perutina kazao je u razgovoru za Fenu kako je završen mozaik koji je radio teolog, umjetnik, isusovac Marko Ivan Rupnik sa svojom ekipom iz CentraAletti iz Italije i da su na mozaiku dva tjedna radila 24 umjetnika.

Po njegovim riječima, mozaik ima neprocjenjivu duhovnu vrijednost.

Ovaj mozaik za nas ima neprocjenjivu duhovnu vrijednost, jer nakon rata, tolikih rana, nepogoda, korone, neimaštine, svima nama daje jednu duhovnu utjehu te pokazuje kako i u ovim teškim vremenima, treba raditi i ići naprijed. Situacija nije laka, ali moramo uvijek biti okrenuti prema Božjem licu i gajiti u sebi nadu, istaknuo je gvardijan Perutina.

Naglasio je kako je središnji lik ovoga mozaika Blažena Djevica Marija – Gospa koja drži Isusa u naručju.

Na mozaiku je prikazana Gospa koja desnom rukom poziva sve vjernike prema Isusu. Na prvi pogled se čini kako je Marija u središtu, međutim, u središtu je Isus. Njezina lijeva ruka pokazuje Isusa, a desna ruka poziva ljude prema njemu. Ona se nalazi uokvirena s lijeve i desne strane kao u bademu. Na vrhu obrub nije zatvoren, nego je prikazana Božja ruka koja spušta milost, koja po Gospi, koja je posrednica svih milosti, prelazi na sve ljude. Obrub također nije zatvoren ni na dnu gdje sjedi svećenik, na kojega se izljeva milost, kao i na ostale svećenike koji slave misu, te na cijeli narod koji sudjeluje u slavlju euharistije, pojasnio je fra Perutina.

Dodao je da se oko Gospe nalaze četiri manja mozaika.

Gvardijan Franjevačkog samostana također je podcrtao kako je u apsidi iznad oltara sve završeno, dok unutrašnjost same crkve još uvijek nije u potpunosti gotova.

S lijeve i desne strane ostalo je još dosta prostora. Tu će biti, u mozaiku od 80 cm, po dvanaest učitelja crkve, svetaca i mučenika, počevši od sv. Bazilija, preko sv. Grgura i sv. Jeronima pa sve do svetog Nikole Tavelića, bl. Alojzija Stepinca i ostalih hrvatskih svetaca i mučenika koji će biti u mozaiku vinove loze. Ispod tog mozaika će biti Križni put koji će se raditi u bronci, naglasio je Perutina.

Po njegovim riječima, Franjevačka crkva u Mostaru jedan je od većih sakralnih objekata u jugoistočnoj Europi.

Može se reći da je ovo jedan od većih sakralnih objekata u jugoistočnoj Europi. Naravno, o ukusima se ne raspravlja ali, uistinu, ovo je jedno veliko djelo koje čovjeka privlači Bogu i poziva na preispitivanje života. Cilj je umjetnosti da u čovjeku probudi one najdublje čežnje, a to je uvijek čežnja za mirom, ljubavlju i dobrotom. Često se događa da mi idemo ispred ili iza Krista, a trebamo biti u Kristu. Ovaj mozaik svojom ljepotom i ozračjem koje vlada u crkvi čovjeka nekako gura u to područje duhovnosti, zaključio je gvardijan te se zahvalio svima koji su na bilo koji način doprinijeli da se ovo djelo završi.

Inače, Marko Ivan Rupnik poznati je teolog i umjetnik. Pripadnik je Družbe Isusove, a rođen 1954. u Zadlogu u Sloveniji. Studirao je slikarstvo na Accademia di Belle Arti i teologiju u Rimu na Gregoriani gdje je doktorirao tezom o Vjačeslavu Ivanovu.

Predaje na Papinskom orijentalnom institutu i na Papinskom sveučilištu Gregoriana. Direktor je Centra Aletti, značajne kulturne ustanove koja istražuje i potiče duhovnost u umjetnosti. Godine 1999. u potpunosti je dovršio obnovu mozaika u kapeli Redemptoris Mater koju mu je povjerio blagopokojni Sveti Otac papa Ivan Pavao II.

(www.jabuka.tv)

12 komentara

  • I baš franjevačka? Eto prisvojili su i crkve. U doba turske okupacije prijavljivali su turcima druge katoličke svećenike ako su slučajno došli u Bosnu ili Hercegovinu da ih turci protjeraju kako bi njima franjevcima ostalo više “lemuzine”.

      • Čitaj malo originalne dokumente a ne franjevačku propagandu.

        Zitat: Urbanus Cerri u pismu papi Inocentu XI 1676. “…franjevci u Bosni su najbogatiji u cijelom Redu, ali i najneobuzdaniji i suprotstavljaju se svjetovnom svećenstvu iz straha od propisivanja plaćanja iz župa od kojih oni uzdržavaju svoje samostane za uzdržavanje tih svećenika i unatoč svim naredbama iz Rima ne bi bilo moguće uvesti svjetovno svećenstvo u Bosnu jer bi franjevci isprovocirali otpor Turaka protiv svjetovnog svećenstva”.

        Tako je i danas, sve je to samo borba za pare.

  • Zna li itko šta pregrađuju u crkvi na ŠB? I zar crva nije zaštićeni spomenik i nikakve se dogradnje ne bi trebale raditi unutra.

  • Ono što je urađeno u crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije na Širokom Brijegu je u najmanju ruku kulturocid i velika sramota. Crkva je starija i od gvradijana i župnika i svih sramota koje su dopustile da se učini onakva devastacija sakralnoga prostora. Sramota!

  • Za 15:25 šta se odmah pjeniš,kad nemaš pojma o čemu se radi..objašnjeno ti je već u predhodnim komentarima,ali ti nebi bio ti kad nebi štogod ružno prokomentirao.

  • Podosta vizantijskih likovnih elemenata na urađenim mozaicima. Nejasan mi je utjecaj istočne crkve na franjevački red koji bi po svemu trebao biti progresivan, pa tako i u umjetnosti. Ipak smo u 21. stoljeću? Ili je ovo možda jedan novi moment ili momenat koji ne shvaćam?

Odgovori na Venezziano X

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.